Sava i Splavarska ulica u Slavonskom Brodu
Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod
Život na Savi
Početna stranica

4. KUPALIŠTA NA SAVI I MATA MARKOVIĆ

     U ovom dijelu bavimo se poviješću savskih kupališta, od izgradnje do prestanka rada zadnjeg kupališta 1966. god. Brod na Savi (kako se zvao današnji Slavonski Brod do 1934. god.) je imao kupalište prije Zagreba, još tamo 1884. god. ispred Festunga bilo je Časničko kupalište. Zatim je sagrađeno Repićevo kupalište. Mata Marković je počeo raditi na Repićevom kupalištu 1928. god. Nakon II svj. rata nestalo je Časničko kupalište, ali je približno na istom mjestu napravljeno kupalište "Metalac" koje je nestalo sredinom 60-tih godina. Iza II svj. rata Repićevo kupalište postaje gradsko ili kako su ga zvali, Matino kupalište.
     Prestankom rada kupališta 1966. god., čika Mata je nastavio život na Savi, na splavi, ostatku nekadašnjeg kupališta. Vrijeme kupališta je prošlo i dolaze bazeni. Zbog neizmjerne ljubavi prema Savi i cijelog života provedenog na njoj, čika Matu smatramo jednim od najistakunijih ljubitelja života na Savi. Njegovi sljedbenici života na Savi napravili su ne jednu splav, nego cijelu Splavarsku ulicu.

Časničko kupalište
     Na početku dijela o savskim kupalištima treba razjasniti kako je ispred Festunga bilo Časničko kupalište a ne Repićevo. Zvonimir Toldi u svojim brodskim pričama (Posavska Hrvatska 12.08.2011. ili knjiga 101 brodska priča, II dio) objasnio je tu razliku jer mnogi brkaju ta dva kupališta. Časničko kupalište je bilo manje od Repićevog.
     Na planu tvrađave iz 1884. god. kupalište je ucrtano. Na poznatoj slici, ulje na platnu Stjepana Kovačevića, jasno je ucrtano Časničko kupalište ispred Festunga. Ako malo povećamo sliku vidjeti ćemo kupalište kao na donjoj slici.
časničko kupalište 1887
Časničko kupalište ispred Festunga na slici Stjepana Kovačevića iz 1887. god. (dio slike)

     Ima vrlo malo podataka o Časnikom kupalištu. Postojalo je još iza I svj. rata. Kada je nestalo za sada je nepoznanica. Možda u bombardiranjima.
časničko kupalište-Toldi časničko kupalište-Toldi
Zvonimir Toldi: 101 brodska priča, II dio

Repićevo kupalište
Alas Marko Repić s bratom Josefom sagradio je kupalište u Brodu na Savi.

     Na spomenutm Kovačevićevom ulju nema Repićevog kupališta pa sumnjamo da je točan podatak da je izgrađeno 1886. god. kako piše u idućim tekstovima jer bi ga Kovačević sigurno nacrtao.
časničko kupalište 1887
Stjepan Kovačevič: Veduta Broda 1887. god, ulje na platnu

Kupalište 1886
Kupalište tekst
Kupalište
Na rezglednici iz daleke 1898. god. desno vidimo Časničko kupalište

Kupalište 1902

1904. god. sagrađen je kanalizacijski odvod do Malog Vijuša. Do tada je kanalizacija izlazila kod Korza pa je kupalište moralo biti uzvodno. Izgradnja kanalizacije omogućila je premještanje Repićevog kupališta kod samostana.

Repićevo kupalište 1909
Repićevo kupalište 1909. god.

Brod na Savi-Repićevo kupalište 1913
Repićevo kupalište, Brod na Savi 1913. god.

Oficirsko kupalište 1915 Brod na Savi
Časničko kupalište oko 1915. god. U pozadini je Repićevo.

Kupalište 1915
Ista fotografija kao prethodna

Kupalište 1915
Ista fotografija koju je 2015. god. obojao brodski slikar Josip Majić

Repićevo kupalište Toldi Repićevo kupalište Toldi
Zvonimir Toldi: 101 brodska priča, II dio

Brod na Savi-Repićevo kupalište
Repićevo kupalište

Brod na Savi-Repićevo kupalište
Kupaći kostimi smiju biti samo 15 cm iznad koljena, oko 1920. god.

1928. god. na Kupalištu Repić pridružuje se kao pomoćnik Mata Marković.

Repićevo kupalište Brod na Savi
Repićevo kupalište Brod na Savi
Mia Ćorak Brod na Savi
Mia Ćorak Brod na Savi
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište 1930 Brod na Savi
Gđica Repić skija na Savi 1930. god.

1930. godine na gradskom kupalištu održano je prvo propagandno plivačko natjecanje u Brodu. Organizirala ga je plivačka sekcija Brodskog športskog kluba „Slavonija“. Plivanje i veslanje bilo je u to vrijeme omiljeni sport i zabava mladih Brođana. Čista i pitka Sava privlačila je mladež, pa se Poloj, gradsko kupalište, oficirsko kupalište i Ada u ljetnim mjesecima bili glavni punktovi njihovog okupljanja i prakticiranja vodenih sportova. Jedan od rezultata te navike bio je i uspjeh mladog Brođanina Eugena Schrepela, sina poznatog brodskog ljekarnika, koji je 1933. Godine u Splitu osvojio naslov prvaka Jugoslavije u prsnom plivanju na 50 metara.

Repićevo kupalište
Repićevo kupalište 1930 Brod na Savi
Repićevo kupalište, 1930. god.
Repićevo kupalište 1930 Brod na Savi
Repićevo kupalište s gornje fotografije obojao je 2015. god. brodski slikar Josip Majić
Repićevo kupalište 1930 Brod na Savi
Repićevo kupalište, 1930. god.
Repićevo kupalište 1931 Brod na Savi
16.02.1932. god. otvoren je prvi komercijalni ribnjak na Vijušu.

Toldi-Repićevo kupalište
Toldi-Repićevo kupalište
Toldi-Repićevo kupalište
Repićevo kupalište

Mata Marković 1933 Brod na Savi
Mata Marković, 1933. god.
Repićevo kupalište-kupačice
Kupačice na Repićevom kupalištu, Brod na Savi
Brod na Savi
U čamcu
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište
Repićevo kupalište, 1939. god.
Repićevo kupalište 1940
Repićevo kupalište, 1940. god. a vide se i gelenderi. Kupalište se nalazilo u visini kuće Taradi, Verzak, Majdak i i Zakošek. Desno je jedna od dereglija za transport ukrinskog šljunka poduzetnika Jove Bardaka.
Repićevo kupalište 1940
Slavonski Brod, 1940. god.

Repićevo kupalište

Repićevo kupalište 1943
Repićevo kupalište snimljeno s novoizgrađenog drevnog mosta koda samostana, 08.09.1943. god.
Repićevo kupalište 1943 Slavonski Brod
Repićevo kupalište, 1943. god.
Repićevo kupalište 1944 Slavonski Brod
Improvizirani drveni most i Repićevo kupalište nakon bombardiranja 1944. god.
Kupališta Kupališta Kupališta Kupališta Kupališta
Glavni izbornik
Nakon II svj. rata
plivanje
plivanje
Kupalište klub Metalac 1950
Drveno plivalište Metalac, napravljeno 1950. god.

Kupalište klub Metalac


Kupalište klub Metalac


Vaterpolisti Slavonski brod

Vaterpolisti Metalaca, kasnije preimenovan u SD Proleter

1950. Vaterpolisti Slavonski brod


Klub Metalac Slavonski Brod 1953
Kupalište Metalac s 1953. god. izgrađenim kabinama. Plivalište i klub su uskoro prestali postojati a kabine srušene.

U svibnju 1952. god. obnovljeno je Savsko kupalište i radi svaki dan od 8-20 sati. Ulaz je 10 dinara za odrasle i 5 dinara za djecu.

Veslački klkub Veslački klkub
Zvonimir Toldi: 101 brodska priča, II dio

Skijanje na Savi
Skijanje na Savi
Skijanje na Savi
Skijanje na Savi
Glavni izbornik
Matino kupalište
Matino kupalište
Kupalište 1947
Kupalište 1947. god.

Mata Marković 1950
Mata Marković, 1950. god.

24.06.1950. god. - Bili je svečano otvaranje plivališta sa šest staza i skakaoonicom od 3 i 5 metara. Postavljeno jeispred Kluba kod savskog mosta. Plivalište je napravljeno u Đuri Đakoviću osobitim zalaganjem Vlade Bogateca.
1950. god. - Tijekom srpnja na Matinom kupalištu prodano je 2500 ulaznica.
27.08.1950. god. - Održano je prvo natjecanje na novom plivalištu s plivačima Save iz Brčkog.

Mata Marković
Matino kupalište
Matino kupališta 1953 Slavonski Brod
Matino kupalište, 1953. god.
Matino kupalište 1955 Slavonski Brod
Matino kupalište, 1955. god.
Matino kupalište Slavonski Brod

Matino kupalište i som

Matino kupalište 1957 Slavonski Brod
Matino kupalište, 1957. god.
Matino kupalište

Matino kupalište

Matino kupalište
Matino kupalište
Matino kupalište 1960
Matino kupalište, 1960.
Matino kupalište 1961
Matino kupalište, 1961. god.
Matino kupalište 1961
Razglednica Broda i Matino kupalište

Zadnja rekonstrukcija Šetališta braće Radića počela je 1962./63. god. Tada su nestali legendarni gelenderi i šetalište je dobilo manje više današnji izgled.
Slavonski Brod šetalište Slavonski Brod šetalište
Matino kupalište Slavonski Brod
Matino kupalište, 1966. god.
Matino kupalište Slavonski Brod
Matino kupalište zimi 1966/67. god. Ujedno je to zadnja zima tog kupališta koje je prestalo raditi. Ujedno je to kraj postojanja kupališta na Savi.
Plan kupališta
Kupališta na Savi

Glavni izbornik
Matina splav
     Ostatak nekada Repićevog, zatim Matinog kupališta bila je Matina splav. Istinski zaljubljenik u Savu, Mata Marković ili Čika Mata, cijeli je život proveo na Savi. Kada nije više morao brinuti za sigurnost kupača, život na Savi nastavio je na splavi i tako održao neprekinutu nit života na vodi, zajedno s prijeteljima koji su isto voljeli Savu. Matino opredjeljenje druženja sa Savom palo je na plodno tlo pa je osamdesetih godina 20. st. počela izgradnja splavi na području današnje Splavarske ulice.
Slavonski Brod šetalište
Sava, Matina splav 1968. (snimio Z. Grčević)

Slavonski Brod
Nenad Cvijović, 1970. (snimio Stjepan Hercog)

Slavonski Brod šetalište
Brod i Matina splav

Matina splav
Matina splav, 1976. god.

Matina splav
Matina splav, 1978. god.

Matina splav Brođanka
Restoran Brođanka, splavi i čamci, 1982. god.

Matina splav
Matina splav
Matina splav
Matina splav
Splav

Zbijena oko nečeg što je nekad bilo,
Malena splav uz obalu Save,
Svilo joj se ljeto u drveno krilo,
Mazi svoje daske uz valove male,

Njihala je mnoge u drvenom krilu
Pamtit ćemo ljeto i splav staru milu.


Zdenka Gregelj-Filak
Matina splav
Matina splav
Matina splav
Matina splav 1987
Matina splav 1987.
Mata Marković
Mata Marković

Mata Marković
Mata Marković i Josipa Milković na splavi
Mata Marković i Josipa Milković na splavi
Mata Marković
Vera  Uzelac Vujačić i Mata Marković
Ovu fotografiju nam je poslala Vera Uzelac Vujačić, kao i ove koje slijede. Veliko hvala
Vera Uzelac Vujačić na Matinoj splavi Slavonski Brod
Društvo na Matinoj splavi
Vera Uzelac Vujačić na Matinoj splavi Slavonski Brod
Društvo na Matinoj splavi
Vera  Uzelac Vujačić na Matinoj splavi Slavonski Brod
Vera Uzelac na Matinoj splavi
Vera Uzelac Vujačić na Savi Slavonski Brod
Vožnja čemcem
Vera  Uzelac Vujačić na Matinoj splavi Slavonski Brod
Vera Vujačić na Matinoj splavi
Vera Uzelac Vujačić na Savi Slavonski Brod
Vožnja čamcem
Vera  Uzelac Vujačić Slavonski Brod
Vera Vujačić
Fotografije nam je ustupila Vera Uzelac Vujačić. Veliko hvala
Mata Marković
Brodske priče
ČIKA MATIN FIŠ
     Slavonski Brod/ Ljeti je nemoguće prošetati Slavonijom, a da negdje ne naletiš na popularni slavonski fiš. Malo čudan naziv, ali ako malo poznaješ povijest, niti nije tako čudan. Utjecaji raznih kultura na život u Slavoniji vidljivi su na svakom koraku. Tako je i u kulinarstvu, ali ne bih se upuštao u bogastvo slavonske kuhinje, nego ću ti pokušati danas približiti samo fiš.
     Moj prvi susret s fišom imao sam sredinom šestdesetih. Išao sam u srednju školu, a kolega iz razreda stanovao je na obali Save. Pomagao sam mu ponekad oko zadaće, pa smo dosta vremena provodili zajedno. Uz obalu, preko puta njegova stana bilo je gradsko kupalište. Bilo je na splavi, usidrenom uz obalu u samom centru grada.
     Tu je bila i ribarnica. U to doba postojala je u Brodu i ribarska zadruga.
     Na kupalištu, na splavi živjeo je čika Mata. Brodska legenda iz toga doba. Svi su ga poznavali. To kupalište nazivano je u žargonu Čika Matino kupalište. On je bio sve …i domar i spasilac i učitelj plivanja… Ljeti u prepoznatljivom crnom šorcu …preplanuo od sunca uvjek u nekoj akciji.
     Nakon sezone kupanja na kupalištu je uvjek bilo puno posla. Popravljati pokvareno i dotrajalo, urediti kabine, prilagođivati veze splava sa vodostajem.
Pomagali smo Čika Mati, a on nas je ponekad počastio fišom. Prijao je izvrsno …koliko izvrsno …to znam tek sada, gotovo pola stoljeća kasnije.
     Proputovao sam u tih pola stoljeća Slavoniju nekoliko puta. Na raznim mjestima i u raznim prigodama jeo sam fiš. Pravili su ga različiti majstori …od amatera do visokokotiranih profesionalaca. Probao sam i alasku čorbu, srpsku inačicu fiša.
     I gotovo uvjek bio je to gurmanski užitak. Pitao sam za recept, pripremao sam, pomno birao ribu. Kao što rekoh većinom je to bio pun pogodak.
     Ali! Apsolutni pogodak nije bio. Sjećanje na čika Matin fiš zasjenilo je sve ostale fiševe. Čika Matin fiš imao je …ono nešto, što bi se moglo nazvati duševni smisao. Nije hranio samo tijelo, nego je i duši punio baterije. Nije mi palo na pamet pitati čika Matu za recept. Sada je kasno, jer čika Mata nije više živ. Učinilo mi se da nikada neću saznati tajnu najboljeg fiša na svijetu.
     Onda sam ju ipak doznao. Upoznao sam čovjeka, koji je čika Matu poznavao bolje nego ja. Pitao sam i njega zna li on možda…
     -Naravno da znam, ali teško će ti poći za rukom pripraviti isti fiš kao i Mata. Slažem se s tobom da je najbolji. Ali tajna ne leži u dodacima i sastojcima, ne leži u vodi i vrsti ribe… tajna je u karakteru i naravi onoga tko ga priprema. Misliš da je Mata posebno pazio na vrstu ribe! Mogao je on od jedne babuške napraviti fiš i nahraniti desetoricu, a ovi će se cijeli život zaklinjati da je to bio najbolji fiš, kojega su ikada jeli. Ja se sjećam jednoga Matinog fiša u kojemu nije niti bilo ribe, samo jedan komadić slanine.
     Mata je pravio fiš da bi nahranio ljude. Nije tu bilo ništa posebno. Ispržio je luk i dodao ono od ribe što je imao. Većinom su to bile ribe koje se na ribarnici nisu mogle prodati, jer su bile oštećene. Od začina je dodao ono što je imao …sol, slatka i ljuta paprika. Raznih fantova i vegete nije tada ni bilo. Kuhalo se u onom njegovom kotliću na obali. Mata je radio neke druge poslove na splavi, a s vremena na vrijeme bi podložio vatru i malo potresao kotlić da se sve promiješa. I kada se nakon napornog rada gladno društvo okupilo oko kotlića …prijalo je. Kako je prijalo …znaš i sam.
     Uz svaki fiš Mata je servirao i neku anegdotu. Bilo je užitak i slušati ga. To je fišu davalo dušu i to je to što sada fali. Nije tajna u sastojcima, već u općem štimungu, kojega je sada nemoguće stvoriti. Dok mi ovo priča …jedemo fiš. Napravljen je od stručnjaka, koji se nada dobiti nagradu na fišijadi …takmičenju kuhara u spravljanju fiša.
     Fiš kojeg jedemo je izvrsno i s ljubavlju pripremljen. Som, smuđ i štuka u dan prije pripremljenom temeljcu od ribljih glava, crvenog luka i ostalih začina …prilog …domaće tijesto. Jedna od nagrada je za očekivati. Kuhar nas upitno promatra …htio bi na našim licima vidjeti reakciju.
E to čika Mata nije radio. Nikada ga nije zanimalo da li nam se fiš sviđa. Bio je to fiš napravljen da se najedeš, a ne da za njega dobiješ priznanje, medalju, zahvalnicu…
     Obećah si da ću ubuduće uz fiš servirati i neku anegdotu. Nažalost onih iz čika Matinog života znam malo. Znam samo toliko da je za života bio dio Broda, dio Save. Splavari u Splavarskoj ulici u Brodu nazvali su po njemu svoju udrugu. I to je sve.
     Ako želiš pripremiti fiš savjetujem ti recept fiša, kojega smo jeli dok smo pričali o najboljem fišu na svijetu: Recept je prilagođen za brzu pripremu, bez temeljca, kojega je potrebno pripremiti prije, a koji oduzima dosta vremena.
Sastojci
1 kg ribe (som, smuđ i štuka), 1,5 l vode, 2 dl bijelog suhog vina, 500 g crvenoga luka, 2 – 3 nasjeckana češnja bijelog luka, 3 žlice ulja, 1 žlica slatke crvene paprike, 1 – 2 feferonke (najbolje suhe), sol i nekoliko zrnaca papra.
Priprema
     Ribu očisti, operi i nareži na komade. U posudi na vrućem ulju zaprži sitno nasjeckan luk. Dodaj nasjeckan češnjak, slatku papriku, feferonke, te papar u zrnu i sve zalij vodom i posoli. Pusti da vrije desetak minuta. Dodaj na komade narezanu ribu i vino, te sve lagano kuhaj četrdesetak minuta bez miješanja, povremeno protresajući. Posebno skuhaj široke rezance.
     I ne zaboravi! Uz fiš ide i anegdota. Uz ovaj najbolje paše i priča o čika Mati iz Slavonskog Broda, koji je pravio najbolji fiš na svijetu.
Emil Cipar

Sava i splavi su stalni izvor nadahnuća brodskih slikara.
Majić-Matina splav akvarel
Matina splav, autor Josip Majić

Krunoslav Kern-Matina splav akvarel
Matina splav, autor Krunoslav Kern

Majić-Matina splav
Matina splav, autor Josip Majić

Krunoslav Kern-motiv sa Save
Motiv sa Save, autor Krunoslav Kern


     Tako 1966. god. završava povijest kupališta na Savi a izgrađuju se bazeni. Napravljen je pokušaj 2000. god. s Malim gradskim kupalištem, ali je nakon par sezona ostao bez kupaća. Prvi bazeni su otvoreni na Migalovcima 1981. god. a zatim u Sibinju i Selni. Konačno je 2013. god. dovršena izgradnja zatvorenih i otvorenih bazena na Vijušu u Slavonskom Brodu.

     Mata Marković je umro 1989. god. ali je njegova ljubav za Savu kao zaraza prenešena na puno drugih "savoljubaca" koji nisu napravili nekoliko splavi nego cijelu Splavarsku ulicu.

Priredio Zdravko Grčević, objavljeno 27.01.2014., nadopune 02.01.2015., nadopune 19.03.2016.

Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod      e-mail: splavari@splavari.com.hr             Početna stranica
Korištenje sadržaja s ove stranice je na vlastitu odgovornost. Slobodno se smiju prenositi tekstovi i fotografije uz navođenje izvora.