Sava i Splavarska ulica u Slavonskom Brodu
Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod
Život na Savi
Početna stranica

SAVSKI VREMEPLOV

     Prva plovidba Savom datira iz mita o Argonautima. Opisuje plovidbu grčkih junaka na brodu Argo. Brod je dobio ime po graditelju Argu, a junaci su nazvani po brodu Argonauti (Argoplovci). Prema mitu to je bio prvi brod koji je uopće sagrađen. Izgrađen je od drveta koje ne trune u moru, imao je pedeset vesala, bio je tako lagan da su ga junaci mogli nositi na ramenima dvanaest dana hoda. Vođa plovidbe bio je tesalski junak Jason a njega je poslao njegov rođak, kralj Pelija, na daleko putovanje u Kolhidu na Kavkazu da nabavi zlatno runo, koje je nekoć pripadalo začaranom ovnu. O povratku Argonauta postoji više različitih priča. Prema jednoj Argonauti su se vratili Dunavom koja opisuje dio putovanja prema rijeci Istra (donji Dunav). Iz Dunava su kroz njegovo ušće isplovili u Jadransko more i došli do otočja Apsirtida (Cres i Lošinj). Očito su morali ploviti današnjom Savom da bi došli do Jadrana. Ostavimo mitove i pozabavimo se realnijim podacima.
     Kod mjesta Donja Dolina na rijeci Savi, otkriveno je naselje iz brončanog doba (oko 4.000 godina p.n.e.) u kojem je između ostalog iskopan i jedan čamac dužine 12,5 m izdubljen u hrastovom stablu. Taj se čamac, kao i još jedan manji od 5 m, čuvaju u muzeju u Sarajevu. [b133]
     Najranije zapisano ime rijeke Save kod starogrčkih geografa prije Krista je bilo Saos potamos, s dva rana predrimska grada prapovijesne Panonije: Segestike (Sisak) i Syrmion (Mitrovica). U to doba duž Posavine živi više plemena: u srednjoj Sloveniji Taurisci, Andizetes kod Zagreba, Segestani oko ušća Kupe, Oseriates u Moslavini, Breuci u južnoj Slavoniji i Amantini oko ušća uz Bosut.
     Tek kasnije je antička Sava postala poznata u Rimskom Carstvu pod latinskim nazivom Savus flumen, a uz Savu je bio poznat još niz rimskih naselja: npr. Aemona (Ljubljana), Neviodunum (Drnovo kod Krškog), Andautonia (Ščitarjevo kod Zagreba), Siscia (Sisak), Servitium (Gradiška), Marsonia (Slavonski Brod), Sirmium (Mitrovica) i na ušću Save Singidunum (Beograd).
     Od prethisrije do dolaska Turaka, uz Adu je bio brod koji je prevozio s jedne na drugu stranu. Ada je služila kao podloga za izgradnju mostova preko Save.
Tako Flavije Arijan piše u Aleksandrovoj vojni da su se još u vrijeme Aleksandra Velikog čamcima izdubljenim u deblima služili stanovnici uz donji Dunav za ribolov i gusarenje.
rimska diploma
Rimljani i srednji vijek
  • Uobičajeno se smatra da srednji vijek počima padom rimskog carstva 476. god. ili nešto ranije. Kraj srednjeg vijeka je turskim osvajanjem Carigrada 1453. god. ili otkrićem Amerike 1492. god.

  •     Rimski zapisi potvrđuju da je Sava bila plovna u vrijeme njihove vladavine na ovim prostorima što potvrđuje i rimski naziv za Ljubljanicu – Nauportus (“ladonosna“). Rimljani su vladali na našim prostorima od 1. do 4. stoljeća,
        Sava je tada bila plovna cijelim tokom do ušća Ljubljanice i naseobine Adnonum (Vrhnika), odakle je cesta preko Aquileje vodila prema Rimu. Sava se spominje i u opisu cara Trajana (53.-117. godine) koji je s vojskom iz Ancone preko Dalmacije stigao do Save kod Siska i dalje nastavio ploviti Savom i Dunavom, kad je 105. godine napao Dačane.
        Rimljani su izgradili naselja uz Savu: Andautonija (Šćitarjevo), Siscia (Sisak), Servitum (Stara Gradiška), Marsonia (Slavonski Brod), koja dokazuju da se Sava u doba Rima upotrebljavala ne samo za prijevoz vojske, već i za prijevoz robe.
    Časopis Zagreb moj grad, broj 19, srpanj 2010.

        Marsonija je bila sagrađena na ušću riječice Mrsunje u Savu u stilu rimskih gradova – pravilnih ulica, s vodovodom i kanalizacijom, zidanim kućama i vilama te je imala do 2000 duša. Naselje je bilo okruženo šumama. Pokraj grada nalazila se vojna utvrda a na rijeci Savi je bila velika riječna luka za ratne brodove panonske Vespazijanove mornarice, čije sjedište je bilo u Sirmiumu (danas Sremska Mitrovica u Srbiji).

       Prve zidane mostove preko Save su sagradili Rimljani a svi su propali zbog neodržavanja u ranom srednjem vijeku. Zna se da su mostovi bili u Sisku (Siscija) i u Sirmiji (Srijemska Mitrovica). Od tada pa do do 19. st. nije bilo zidanih mostova na Savi. Iznimka je most u Zidanom Mostu gdje je vjerovatno na ostacima rimskog mosta sagrađen kameni most u 13. st. i porušen u 15. st.
    Zbornik Rijeka Sava u povijesti, Hrvatski instittut za povijest, Slavonski Brod, 2015.

    09.02.76. god. - Rimska diploma iz 76. g. otkrivena je prilkom vađenja šljunka iz Save na šljunčari Dubočica kod Slavonskog Šamc 1998. god. Nosi natpis MARSVNNIA što je pisani dokaz postojanja grada na mjestu Broda prije 2000 godina. Diplomu je zaslužio centurion Likaj, Birsov sin iz Marsunije (MARSVNNIA), koji je zajedno s ostalim suborcima - veteranima vojevao u mizenskoj floti pod Sekstom Lucilijem Basom. Svi su oni odslužili dvadeset i šest i više stipendija i naseljeni su bili u Pestumu u južnoj Italiji. Njima, njihovoj djeci i potomcima daje se civitet i pravo zakonitog braka sa ženama koje su imali kada im je dodjeljeno građansko pravo, ili ako su koji bili ledični, s onima koje su poslije doveli, naravno, pojedini s pojedinom.
  • Rimljani su imali riječnu flotu na Savi sa sjedištem u Sisku. Također su imali riječnog boga Savusa.
  • Da su Breuci bili masovno uključeni u rimsku vojsku, u augzilije i ratnu flotu, govori nam nekoliko nalaza rimskih vojničkih diploma (Grabarje kod Broda, Negoslavci, Vukovar i Slavonski Brod) i mnogi nadgrobni spomenici, a čak je 8 pomoćnih jedinica-kohorti dobilo po njima ime (Cohortes Breucorum).
  • III st. - U Brodu je 1975. godine prilikom vađenja pijeska iz Save pronađen jedinstveni nalaz antičkog razdoblja. Riječ je o knemidi - rimskom svečanom štitniku za nogu s početka III. stoljeća.
    III st. - Rimljani izvode regulacijske i melioracijske radove.
    449. god. - U Povijesti Priska iz Panija opisuje putovanje istočnorimskog poslanstva 449. godine na Atilin dvor. Više puta se spominju neimenovani barbari koji su poslanicima bili na usluzi. Predpostavlja se da su to zapravo Slaveni. Barbarsko stanovništvo nastanjeno je uz rijeke služilo čamcima izdubljenima u deblu. Neki povjesničari osporavaju da su to bili Slaveni. [b013]
    568. god. -U svakom slučaju, veći prodor Slavena pripada tek vremenu nakon odlaska Langobarda iz Panonije 568. god., a u sprezi s Avarima. Od sredine 80-ih godina slavenski su odredi, što sami što potaknuti Avarima, jednim smjerom napredovali dolinama Save i Drave prema Dalmaciji. [b013]
    592. god. - Imamo izvješće kako su primjećene avarske lađe na Savi. Ista vijest se ponovila 598. god. [22]
    12. st. -U 12. stoljeću pojavili su se na našim rijekama plivajući mlinovi kakvi su već bili razvijeni u Bizantu. U 18. stoljeću na rijekama su već postojale cijele kolonije vodenica jer su naše rijeke i potoci bili iznimno pogodni za male vodene mlinove koji su zajedno predstavljali važan proizvodni potencijal pa ih nalazimo u blizini gradova.
  • U srednjem vijeku Berislavići su imali flotu od oko 150 šajki kojima su čuvali svoje posjede.
  • 1457. god. - Poslanik Venecije izvješćuje da Turci u Bosni prave riječnu flotu.
    1463. god. - Brodski plemić Benedikt Berislavić dao je srušiti tadašnju dotrajalu srednjovjekovnu utvrdu Vukovac na ušću Mrsunje. Njegovi nasljednici (sinovi) podigli su 1475. novu u obliku četverokuta s poluokruglim kulama na uglovima te grabištem u koje se upuštala voda iz rječica Glogovice i Mrsunje.
    1465. god. - U jednom dokumentu kralja Matijaša o darivanju nekoliko sela spominje se mjesto izdavanja isprave "Brod Savski".
    10.08.1470. god. - Potpisana je najstarija povelja, koja potpuno ispravno, prvi put u povijesti, spominje ime mjesta Brod. U povelji se navode imanja plemića Grabarskih, koja su trajno posjedovali, pa se nabrajaju: Tomica, Dubočac, Kobaš, Brod…
    Novi vijek
  • Novi vijek počima turskim osvajanjem Carigrada 1453. god. ili otkrićem Amerike 1492. god. Završava krajem I sv. rata 1918. god., odnosno Oktobarskom revolucijom
  • 1500. god. - Postoji odluka hrvatskog Sabora o obvezatnim popravcima nasipa.
    1504. god. - U Šamcu je bilo 100 šajki.
    01.01.1527. god. - Na saboru u Cetingradu hrvatsko plemstvo je zaključilo da se ne može samo obraniti od Turaka. Za novog kralja izabran je austrijski kralj Ferdinand I s nadom u učinkovitiju obranu od Turaka.
    1530. god. - Krajem godine su Turci zauzeli pelaz preko Save u Kobašu i izgradili most.
    1530. god. - Turci iz Bosne zauzeše g. 1530. selo Kobaš na ušću Orljave u Savu. Tamo su Turci podigli drvenu tvrđu, iz koje su udarali na sela oko Broda. Među ostalima poharaše Turci iz Kobaša 13. studenoga 1530. cijelu Posavinu, naročita Oporovac, Bijelu Stijenu i posjede braće Svetački.
    31.07.1536. god. - Brod je skoro bez otpora pao Turcima u ruke u kojem su ostali do 1688. god. Turci pod vodstvom Mehmed paše su prešli Savu s oko 18.000 vojnika. Za vrijeme turske upravo svakome je bio dozvoljen ribolov. Iz toga doba spominje se laki turski most preko Save (na mjestu gdje je Ada) kod Broda.
    04.08.1536. god. - Tvrđava Brod još nije u turskim rukama ali Turci slobodno prelaze Savu budući da su ovdje sagradili most. (E. Laszowsky, Habsburški spomenici II, str. 290) [22]
    13.08.1536. god. - General Katziner izvještava kralja Ferdinanda II na saboru u Dubravi slijedećim riječima: "... ako želite sačuvati domovinu, onda bi trebalo zaposjesti s voskom Kobaš i Brod, no budući da nemamo topova, a ni ljudstva koje bi se borilo, naš položaj je bezizgledan" (Acta comitialia I, str. 348) [22]
    24.08.1536. - Ipak se Brod održao do sredine mjeseca kolovoza g. 1536., kada ga je 24.08.1536. zauzeo smederevski paša Mahmud Jahiogli. Turci su tom prigodom osvojili cijelu Posavinu od Broda do Nove Gradiške Ovdje i u požeškoj kotlini popališe 39 sela, iz kojih su u ropstvo odveli do 60.000 Hrvata.
    1540. god. - Turci su oko 1540. god. gradili riječnu flotu u Svinjarima (Davor) a oko 200 Francuza je u Brodu pravilo brodove za bosanskog pašu.
    24.03.1540. god. - Ban Petar Keglević javlja kraljici Ani o teškom stanjuu Hrvatskoj, i kaže: " Mehmed -beg je sa velikom vojskom na osvajačkom putu prema Hrvatskoj, a rojeku Savu prelazi preko mosta koji je sagradio na imanju Berislavića koje se zove Brod (E. Laszowsky, Habsburški spomenici II, str. 469) [22]
    1558. god. - Čardaci ili straže službeno su uvedeni 1558. u sustav hrvatske pogranične obrane na području između Kupe, Save i Une. To je odlučeno na Saboru hrvatskog plemstva u Steničnjaku. Turci su osim čardaka gradili i karaule koje bile veće, snažnije i prostranije građevine. Razmještalo ih se na većem rastojanju i opremalo brojnijom posadom. [b134]
    1579. god. - Defter iz 1579. daje popis nahija Požeškog sandžakata i poprilično je opsežan u kojem se nalazi opis 30 nahija. U brodskoj nahiji postojale su dvije kasabe: Brod i Dubočac te varoš Novigrad. Kasaba Brod se sastojala od tri mahale koje su imale 146 muslimanskih i 69 kršćanskih kuća s jednim knezom. U nahiji Ravne spominje se varoš Sikirevci s 31 vlaškom obitelji. Uz varoš su upisani skela, ribnjak i mlin.

       Prema turskim izvorima, u 16. st. Savom je prevožena hrana, žitarice, pijesak,topovi, municija itd. Transport je rađen šajkama koje su i građene na Savi u 16. st.
    Zbornik Rijeka Sava u povijesti, Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod, 2015.

    1653. god. - Nakon pobune seljaka (1653. g.) i intervencije hrvatskog bana Nikole Zrinskog Kaptol pokreće radove na uređenju vodenih puteve, gradnji pristaništa i plovnih objekata na širem području Siska.

    05.09.1688. god. - Carska vojska pod zapovjednikom Ludwigom Badenskim oslobodila je Brod od osmanske vlasti 5. rujna 1688. Tada je sagrađen i prvi pontonski most peko Save kod tvrđave Vukovac. Na dokumentu od 05.07.1688. god. koju je napravio tadašnji graditelj tvrđave Vukovac, Barot, prikazan je pontonski most.
    Izgeda da su taj most Turci razorili 1691. god. Austrijanci su 1697. napravili novi most na Vijušu, ali je i on kratko trajao. Do 1878. između dva Broda vozila je samo skela.
    pontonski most 1688
    1689. god. - U dokumentu iz Ratnog arhiva u Beču izvješćuje se kako je u Brodu vojska Ludviga Badenskog postavila preko Save drveni improvizirani most, iz dva dijela, preko kojeg je njegova vojska prešla u Bosnu ratovati s Turcima koji su pobjegli iz brodske Posavine.
    Za vrijeme austrijske vlasti ribolov za osobne potrebe bio je slobodan. Ribolov za prodaju bio je uz novčani naknadu.
    05.09.1689. god. - Zbog planiranih ratnih operacija u Bosni, Sava je kod Broda premošćena idućeg proljeća dvodijelnim drvenim (“pontonskim”) mostom položenim na šajkama. Prvi pontonski most na Savi postavljen je, dakle, već prilikom prvog oslobađanja Broda od Osmanlija, a ne za vrijeme vojnog pohoda Eugena Savojskog u Bosnu između 9. i 11. listopada 1697. Nekoliko mjeseci nakon postavljanja 1689. spominju se i novoiskopani “šanci” koji su trebali bolje štititi staru brodsku utvrdu i pontonski most. Na Kaysersfeldovim planovima zabilježen je i pononski most na Savi postavljen 1689. [b019]
    1690. god. - Dogodila se turska protuofenziva te su ponovo osvojili Beograd pa i Slavoniju. Da brodska tvrđava Vukovac ne bi došla u turske ruke, prema dokumentima od 04.03.1690. god. izvršene su austrijske pripreme za miniranje Vukovca što je i napravljeno u listopadu iste godine kada je austrijska vojska napustila Brod.
    1691. god. - Sagradio je Augustin Jarić drveni franjevački samostan.
    11.10.1691. god. - Austrijska vojska se morala angažirati 1690. god. na francuskom bojišti pa su nakratko Turci ponovo zauzeli Slavoniju. U noći 11. na 12. listopada 1691. habsburška se vojska pod zapovjedništvom vojvode od Croya utaborila oko Broda i započela opsjedanje brodskog kaštela te Turke otjerala iz tvrđave Vukovac preko Save.
    1692. god. - Austrijski puk. inž. M. Kaysersfeld napravio je prve planove tvrđave Vukovac i pontonskog mosta postavljenog 1689. god.
    1695. god. - Sagrađena je drvena franjevačka rezidencija u Brodu. Izgradnja zidane crkve i samostana počela je 1727. god.
    1697. god. - Austrijska vojska je Savu prešla preko pontonskog mosta od šajki preko Ade, između 9. i 11. listopada 1697. U Brod se Savojski vratio 06.11 i sravnio sa zemljom Bosanski Brod. Za vrijeme pohoda Turci su razorili most preko Ade pa je napravljen drugi kod Poloja za povratak na slavonsku stranu. Jedan od kartografa koji su pratili Savojskog, Francois Nicolas Sparr de Bensdorf izradio je više planova Broda i njegove okolice. Sa Savojskim je zbog straha od turske odmazde iz Bosne došlo oko 10.000 katolika.
    De Bensdorfov plan iz 1697. prvi je plan koji prikazuje unutarnju strukturu naselja Donje brodske varoši. Ukupno je na planu ucrtano 33 objekta (31 kuća, jedna veća zgrada te crkva sv. Marka) s dvoslivnim krovovima.
    26.01.1699. god. - Od 07.11.1698. do 26.01.1699. god. trajali su pregovori u Sremskim Karlovcima između "Svete lige" na čelu s Austrijom i Turske te je konačno potpisan mirovni sporazum kojim je Sava prvi puta postala zvanična granica između dva crstva.
    1699. god. - Nakon oslobođanja od Turaka, prvi čardaci ucrtani na karti graničnog područja 1699. stekli su i svoja imena, najprije po najbližem selu, a kasnije po nekom znatnijem prirodnom obilježju (po karakterističnim pojavama ili objektima iz njihove neposredne blizine).
    U slavonsko-srijemskom Posavlju svaki je krajiški čardak, zbog opasnosti od poplave, morao biti opremljen “korabom” (čamcem), kojom bi se posada mogla spasiti pred iznenadnim naletom vodene stihije te kukom (Dopellhaken) za razbijanje leda i naplavina drveća, granja i drugih riječnih nanosa. [b134]
    1702. god. - Spominje se Poloj gdje je izgrađen jedan od čardaka. Inače poloj označava plićake, podvodne nizine.
    1707. god. - Sljedećih godina dogodile su se velike poplave Save (1707., 1708. i 1709.), dok je u Bosni izbila epidemija kuge koju su Osmanlije skrivali da ne ugroze trgovinu i promet na granici. Osmanlije su utvrdili Bosanski Brod, opremili ga posadom, topovima i streljivom te sagradili 6 čardaka. [b019]
    30.10.1708. god. - Franjevačka rezidencija u Brodu preglašena je samostanom.
    11.10.1712. god. - Počeo je u samostanu kraj Save provincijski studij.
    04.05.1715. god. - Austrijsko Dvorsko ratno vijeće odobrilo je izgradnju Festunga, tvrđave u Brodu. Odobrenje je potpisao Eugen Savojski.
    21.07.1715. god. - Inž. Parreti zabilježio je ovaj datum kao početka radova na glavnim temeljima Festunga. Trajali su do 14.08.1718. kada je završenio iskopavanje temelja. Konačni zsvršetak tvrđave bio je 1780. god.
    08.09.1716. god. - Turci su nakratko prešli Savu i zagospodarili Brodom. istjerao ih je grof Ivan Drašković 08.09.1716.
    1718. god. - Požarevačkim mirom Sava više nije granica nego je Austrija dobila uski pojas s desne obale Save. Ovim mirom Savom su smjele ploviti i turske lađe.
    1718. god. - Kao datum završetaka zemljanih radova iskopavanje temelja tvrđave zabilježen je 14.08.1718. kada počima obzidavanje ciglama koje je trajalo do 1922. god.
    Čardak kod ušća Mrsunje 1700
    Čardak oko 1700. god.
    1725./26. god. - Snijeg je pao 07.12. i zadražao se do 04.05.
    12.08.1727. god. - Počima izgradnja zidane zgrade franjevačkog samostana. Kamen temeljac položio je tadašnji zapovjednik brodske tvrđave Johann Trenk.
    1730. god. - Brod ima 1574 stanovnika.
    1735. god. - Sava se zaledila. Puno više o hladnim zimama i zaleđenoj Savi ima u posebnom prilogu na ovoj web stranici.
    1737. god. - Prvi pisani dokument o zamisli izgradnje kanala Dunav - Sava datira iz 1737. godine.
    18.09.1739. god. - Novim mirom između Austrije i Turske, granica je vraćena na Savu. Službeno razgraničenje postignuto je 02.03.1741. god.
    12.06.1740. god. - Na sjednici Dvorske sanitetske komisije u Beču odlučeno je da se podignu kontumaci (stalne kordonsko-sanitarne ustanove) na granici prema Turskoj. Prvi kontumac u Brodu bio je uz tvrđavu Vukovac, sve do 1783. god. kada je sagrađen novi na Vijušu. Prema novcu koji je ubran 1820. godine brodski je kontumac imao najveći promet na cijeloj Granici.
    1751. god. - Brod postaje slobodni graničarski grad pa su obrtnički cehovi dobili svoj potpuni oblik. Ribari su bili u cehovskom udruženju s vodeničarima, mlinarim i lađarima. Zaštitnik im je bio sv. Ivan Nepomuk. Njegov kip je uvijek bio blizu Save.
    03.11.1757. god. - Počeli su se postavljati temelji za Malu crkvu.
    1758. god. - Savom su prošli prvi veći transporti žita, soli, vina i mesa. Uzvodno su lađe vukli ljudi a kasnije konji.
    1758. god. -Iz stare utvrde vodio je most preko Mrsunje u naselje Gornju brodsku varoš smještenu na poplavnom zemljištu, slabo naseljenu, bez obrambenih grabišta i nekog posebno osmišljenog reda ulica. Godine 1758. to naselje je imalo 63, a 1769. 73 kuće s 553 stanovnika. Budući da se zbog potrebe izgradnje “kopitnice” moralo srušiti desetak kuća, vojne vlasti su naredile preseljenje cijelog naselja na novo izabrano mjesto. To naselje je (prema planovima između 1776. i 1778. premješteno sjeverozapadno od Broda uz cestu koja je vodila prema Požegi i nazvano je Brodski Varoš. [b019]
    1758. god. - Zagrebački biskup poslao je iz Zagreba u Brod na splavi građu za krov crkve Sv. Stjepana (Mala crkva). Crkva je završena 19.08.1761. god.
    1758. god. - Rijeka Sava omogućavala je brži prijevoz većih količina robe. Tim smjerom se od 1758. godine teglila roba iz južne Ugarske do Jasenovca, a odatle se prevozila u unutrašnjost Monarhije ili do jadranskih luka, napose do Senja. Osnovni proizvod južne Ugarske prevožen slavonskom obalom Save bilo je žito. [125]
    19.08.1761. god. - Zagrebački biskup Franjo Tauszy poslao je iz Zagreba, na splavi niz Savu, građu i krov za gradnju crkve Sv. Stjepana ili Male crkve u Brodu. Građa je stigla u jesen. Na splavi su također stigla i tri oltara, orgulje i jedno crkveno odijelo. Crkva je zidana opekom i bila je završena 19. kolovoza 1761. godine. Glavni oltar posvećen je sv. Stjepanu, a pobočni sv. Ivanu Nepomuku i Blaženoj Djevici Mariji. Iste godine brodski župnik Josip Znika postao je kanonikom zagrebačkog kaptola. 
    1763. god. - Prvi je obrambeni nasip na području Brodske Posavine izgrađen 1763. u vrijeme pokušaja poboljšanja plovnosti rijekom Savom. Nasip je bez velikog uspjeha izgrađen prema prijedlogu grofa Friedricha Ludwiga Dönhofa, zapovjednika 7. brodske graničarske pukovnije. [b022]

    1770. god. - Kontumac je zgrada gdje su putnici iz područja pod Turcima morali boraviti min 21 dan, a sumnjivi 42 dana kao predostrožnost da se ne prenesu zarazne bolesti. Prvi kontumac bio je na ušću Mrsunje a 1770. izgrađen je novi na Vijušu. Vijuš je tada postao najprometniji dio grada jer je tu skela prelazila Savu prevozeći ljude, robu i stoku. Uz skelsko pristanište bio je raštel, zgrada gdje su trgovalo s Turcima, opet uz sanitarni nadzor. Kontumac i raštel su ukinuti 1872. god. nakon razvojačenja Vojne krajine. Skela je prestala voziti izgradnjom savskog mosta.
    1771. god. - Ustrojeno je Ravnateljstvo za brodarstvo sa zadaćom da čisti i regulira rijeku Savu. Donešena je odluka o izgradnji kopitarnice uz Savu. Tim putem su se mogli kretati teški konji i pratnja. Granica je bila sredina Save a Turska nije pokazivala interes za regulacijom Save. Konjima je trebalo do Broda do Siska da dovuku jednu lađu oko 5-6 dana.
    1772. god. - Utvrđena je savska obala u Brodu duplim palisadama ali bez stalnog uspjeha
    1775. god. - Do 1775. god. kuće su se mogle graditi od drveta ili opeke. Tada je došla zabrana gradnje od tvrđave do samostana zidanih kuća. Idućih desetljeća bilo je različitih naredbi o izgradnji zidanih zgrada u Brodu.
    1775. god. - Bila je velika poplava kao i 1777, 1780, 1807, i 1809. god. Sava je došla u Srednju ulicu (današnju Starčevićevu).
    1775. god. - Prva velika poplava zabilježena je na ovim prostorima, daleke 1775. godine, kada je vodostaj rijeke Save toliko narastao da je voda poplavila sve ulice u Brodu, a na prostoru Biđ polja voda je bila sve do Vrpolja.
    1775. god. - Savjesni franjevci iz Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu u "Kronici" su revno bilježili zaleđivanja Save. Prvi podatak je iz 1755. godine.
    "Oko tri sata poslijepodne, Sava se zamrznula, tako da su Turci mogli prelaziti do karantene." Bilo je to 7. siječnja, a 20. siječnja piše: "U tri sata poslijepodne led je na Savi je popucao. No, već je nakon pola sata opet bila nepokretna. U četiri sata ujutro, nailaskom velikog vala (led) se rastopio i krenuo."
    01.09.1776. god. - Mjesna župa u Brodu na Savi prvi je put 1776. slavila jubilej, a u procesiji je sudjelovalo više od dvije tisuće vjernika.
    20.07.1778. god. - Kod samostana Austrijska vojska je postavila pontonski most za prelaz Save u Bosnu.
    1780. god. - Brod je bio u obliku pravokutnika i okružen obrambenim kanalima. 1780. god. konačno počima zatrpavanje zadnje preostalog sjevernog kanala na kojem mjestu je današnja Široka ulica.
    1783. god. -Zapovjednik petrovaradinske pukovnije generalkomandant Magdeburg je u svibnju 1783. sastavio popis svih smetnji i teškoća plovidbe rijekom Savom s prijedlozima za njihovo otklanjanje te ih. 3. listopada 1783. predao caru Josipu II., a isto je učinio i 1786. u povodu žalbe trgovaca žitom, lađara i brodara. Stoga je 7. srpnja 1786. dobio naređenje da poduzme mjere te je 17. srpnja 1786. počeo premještanje vodenica, čišćenje riječnih korita od panjeva, podizanje novih nasipa, uređenje kopitnica uz Savu, obnavljanje miljokaza uz obalu itd., a bilo je određeno i da se redovito čisti riječno korito i održava obala za plovidbu.
    07.08.1783. god. - U svratištu Kod lađe, na savskoj obali u Brodu, došlo je do oružanog sukoba između kažnjenika koji su u to vrijeme vukli trgovačke brodove Savom uzvodno i posade broda. Kažnjenici su pijanim mornarima oteli oružje i izazivali tuču u kojoj je bilo mrtvih i ranjenih. Red je uspostavila vojna posada brodske Tvrđave.
    Brod 1750
    Brod na Savi, 1750. god.

    1784. god. - Donešen je zakon o plovidbi Savom i od tada Brod postaje važna riječna luka. Duž Save je postojao poseban put za vuču lađa, kopitnica (Treppelweg). Na tom putu su bile postaje za odmor s magazinima, štalama, carinama, svratištima. U Brodu je to bila gostionica "Bijela lađa". Još ranije se spominje (1793. god.) gostionica "K zviezdi" koju su držali Jarići. Uređenje Save za plovidbu izvršeno je po nalogu cara Josipa II 1784/85. Za kopitarenje broda s teretom od 400 t trebalo je 40 konja i 30 gonića. Jednom brodu, koji je prevozio žito od Zemuna do Pešte, trebalo je mjesec dana puta, a isto toliko iz Pešte do Beča.
    1785. god. - Izgrađeni su nasipi od ondašnjeg Broda na Savi do Brčkog. U godini 1785.-toj već se raspolaže pouzdanijim podacima. Spominje se lijevoobalni nasip od sela Jaruge do Topole (nizvodno Županje)
    16.03.1786. god. - Prvi popis građana Broda.
    1787. god. - Bila je velika poplava s najvišim do sada zabilježenim vodostajem, 894 cm.
    - Krajem 18. st. Sava je postala trgovački put u pravom smislu riječi kada se žito, sol i drvo prevozilo iz krajeva oko Tise, mađarskog dijela Dunava i Slavonije do Jadrana.
    1796. god. - Stjepan pl. Jarić von Broodberg je dobio plemstvo1796. godine za zasluge u austrijsko-turskom ratu potpomažući carsku vojsku robom i novcem. U plemenitaškom grbu mu je sidro što može značiti kako je svojevremeno imao brodove kojima je potpomagao austrijsku vojsku. U njegovom je svratištu Žuta kuća 1817. godine, odsjeo, sa svojom svitom, car i kralj Franjo I. Jarići su se bavili trgovinom i ugostiteljstvom, kao i držanjem skladišta ogrjeva za pogon savskih parobroda koji su i po dva puta tjedno plovili na liniji Sisak-Zemun. Osim svratišta Žuta kuća bili su vlasnici velikog i majura i vinograda. Jarić je umro 1865. godine.
    1802. god. - Prvi radovi utvrđivanja obale Save kod Broda bili su 1802. i 1806. god. ali bez uspjeha. Građeni su nasipi koji se nisu održali.
    Obala savska u gradu Brodu na Savi bila je izložena neprestanom djelovanju rijeke. Grad je i od poplava često trpio. U Brodu je Sava s vremenom cijeli red kuća odnijela, piše i „Uspomenama na stari Brod“ Ignjat Alojzije Brlić. Kaže on i ovo: „Sava derala je vazda obalu naročito od tvrđe pa do čardaka Hana do Mutefelijinog mosta duplim palisadama utvrditi, ali bez stalnog uspjeha, jer je već godine 1802. dala brodska pukovnija načiniti nove nasipe Hana do Mutefelijinog mosta ali se i taj nasip nije držao, kao ni onaj ponovljeni godine 1806. od koga su se ostaci još godine 1838. vidili“: 1805. god. - Prema popisu iz 1805. god. na Slavonskoj granici na Savi je bilo ukupno 125 vodenih mlinova
    Grb Jarić Brod na Savi 14.05.1806. god. - Izašla je naredba o obvezatnom nošenju fenjera po noći.
    18.03.1807. god. - Savski mlinovi su u doba Vojne krajine bili u vlasništvu graničarskih zadruga. Locirane su na granici pa su imale važno značenje jer su mogle služiti za prebacivanje uhoda i švercera. Izdana je zapovijed 13.03.1807. god. o kažnjavanju onih koji se ne pridržavaju pravila o čuvanju granice.
    15.08.1807. god. - Gotovo svi mještani Broda bili su na vašarima u Podvinju, Kobašu ili Kaptolu kod Požege, a oko 13 sati izbio je požar na Mucvanju i kako nije bilo gotovo nikoga da ga ozbiljnije gasi, zahvatio je uskoro gotovo sve drvene kuće Mucvanja. Požar su Brođani uočili iz Podvinja i požurili da ga gase, no on  se sam zaustavio kod današnjeg Trga sv. Florijana. Nakon nekog vremena, na poticaj brodskih franjevaca, napisano je pismo đakovačkom biskupu Nikoli Mandiću s molbom da se ubuduće na svako Florijanovo održava misa zahvalnica i procesijom izražava zahvalnost zaštitniku od požara, koji je spasio grad od katastrofe. Godine 1913. Brodski trgovac Stjepan Maurović podigao je o svom trošku spomenik sv. Florijanu i postavio ga u nišu kuće kod koje se 1807. godine, na Veliku Gospu požar zaustavio.
    17.08.1807. god. - Smatra se da je prvi parobrod na svijetu "Clermont", sagradio Robert Fulton iz Pensilvanije i zaplovio je rijekom Hudson 17.08.1807.
    1808. god. - O prvim zahvatima na bujičnim vodotocima ima malo podataka. Od 1808. do 1816. obavljeni su regulacijski radovi na bujičnom vodotoku Glogovici, najvećoj pritoci Mrsunje, njezinim "skretanjem" u Savu iskopom novoga korita na području istočno od Slavonskog Broda. Tome su više pridonijeli vojni nego vodnogospodarski razlozi, zbog čestih poplava Glogovice na području tvrđave. Odvođenje voda Glogovice u Savu, koja prikuplja gotovo 50 posto vode brdskih pritoka, bio je početak gradnje sustava za zaštitu od poplava bujičnih potoka s Dilj-gore. Novi kanal Glogovica bio je dugačak 3,8 km i dovršen 12.05.1812. god.
    1808. god. - Počeo se graditi nasip od Kobaša do Broda koji je završen 1816. god.
    28.09.1809. god. - Počela je padati kiša koja je padala tri dana. Bila je silovita poplava Save da su kukuruz brali iz čamaca. Zakazao je urod pšenice pa je zavladala glad. Pomoć nije mogla stići jer su putevi bili blatni i kola nisu mogla proći a Sava visoka da brodovi nisu mogli ploviti.
    03.08.1810. god. - provedeni su radovi na savskom nasipu u Gradiškoj krajini, i to od sela Rušćice u Brodskoj krajini rječicom Mrsunjom iznad brodske Tvrđave i Glogovice. Svakodnevno je u radovima bilo uključeno 4.000 radnika iz svih dijelova Vojne krajine.
    1810. god. - Od 1810. do 1812. god. rađeni su veliki radovi na osiguranju obale i vojnih objekata. Bili su mobilizirani graničari i napravili su nasip od sela Donja Dolina (Gradiška pukovnija) pa do Ruščice. Sagrađena je prva zidana cesta koja je išla obalom Save do kontumca na Vijušu.
    Od godine 1810. do 1812. vršeni su veliki radovi na osiguranju obale, a 4.000 ljudi gradilo je nasipe od Doline u Gradiškoj regimenti do Ruščice iza Broda. Ali, tek kada je obala dobro kamenom učvršćena, kako je to učinjeno 1875. – 1877. Brođani su mogli odahnuti. Bila je to zasluga upravnika Vojne granice grofa Mollinaryja Monte Pastelskog i gradonačelnika Broda Adolfa Müllera. Na spomen toga postavljena je 1943. godine ploča na Selingerovu kuću, kb. 2 na obali Save, na kojoj piše: Uspomeni generala Antuna Molinari-a zapovjednika tadanje Vojne Krajine i brodskog načelnika Adolfa Müllera čijom je zaslugom podignut kameni nasip uz Savo od ušća Mrsunje do Vijuša g. 1875. – 1877. Grad Brod 1943.“
    1810. god. - Prema austrijskim podacima iz Zemuna prema Sisku je prošlo 228 brodova sa 704.382 mjera žita i 12 brodova sa 13.759 metričkih centi duhana. Drvene lađe pravile su se na Vijušu, a sigurno se može reći za lađu "Teretnica Divac".
    1810. god. - Imamo zapis u kojem se Poloj označava kao "stari Vijuš". Poloj se spominje kao zimovalište za brodove.
    12.05.1812. god. - Završeni su radovi na iskopavanju kanala Glogovica. Stari tok Glogovice ulijevao se u Mrsunju neposredno pred njeno ušće u Savu. Tako je veliki dio Jelasa postao pogodan za poljoprivredu.
    17.11.1813. god. - Sava je na nekoliko mjesta probila nasip i poplavila niže dijelove grada.
    12.06.1813. god. - Ravnatelj brodske karantene David Vencina dao je sagraditi novi čardak, približno kod današnjeg granika na Vijušu.
    1813. god. -Godine 1813. Stjepan Muravić postavio je o svom trošku spomenik sv. Florijana na mjestu gdje se 1807. godine požar zaustavio. Nakon Drugog svjetskog rata, komunističke su vlasti zabranile obilježavanje dana gradskog sveca zaštitnika, a nakon demokratskog prevrata nova vlast je, istom bahatošću, promijenila sveca zaštitnika. Umjesto sv. Florijana, gradski patron je od veljače 1997. godine sv. Ivan Nepomuk. 
    1814. god. - Nasip od ušća Orljave do Slavonskog Broda postoji od 1814., a to se može zaključiti prema položajnom nacrtu u arhivu građevinskog odsjeka Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu.
    1814. god. -Iz 1814. godine postoje podaci o postojanju i izgrađenosti nasipa Slavonski Brod - Kobaš - Lužani koji se nalazio na postojećoj trasi istoimenog nasipa. Radove na izgradnji nasipa izvodile su graničarske regimente u kombinaciji sa stanovništvom tadašnje Vojne krajine. Kako su procesi erozije doveli do neprekidnog rušenja obala, tadašnji nasipi su na mnogim dionicama srušeni, pa su novi građeni na većoj ili manjoj udaljenosti od takvih ruševnih obala. Na dionicama gdje nije bilo prostora za nove nasipe, građene su obaloutvrde. Nasipi uz rijeku Savu građeni su postupno, a standardi zaštite i načini građenja su bili razlčiti, ovisno o vremenu izgradnje zaštitnoga sustava.
    1816. god. - Godine 1816. na europskom kontinentu pojavili su se prvi parobrodi koji su sagrađeni u Engleskoj, i to na Seni, Rajni i Labi. [b133]
    1817. god. - Prvi parobrod na Dunavu, kojim su izvršene probe, zaplovio je 1817. godine. Godine 1818. u Beču je sagrađen parobrod „Karolina“ koji je sa 20 tona tereta plovio uzvodno 3,5 km/h, a nizvodno 15 km/h.

    Opis brodske pukovnije 1818.-1829. prema zapisima Johanna Pichlera

        Od 1818. do 1829. zapovjednik brodske pukovnije bio Johann Pichler koji je ostavio detaljne zapise.
    Krajišnik     Površina pukovnije iznosi 33 kvadratne milje, a broji 68.963 stanovnika. Unutar pukovnijskog kotara nalazi se tvrđava Brod 28 uz istoimeno naselje Vojni komunitet Brod.
    U ovoj se pukovniji sije mnogo lana i konoplje za vlastite potrebe. Sve vrste grubo i fino predenog platna za kućne potrebe, predu i tkaju žene i djevojke. One izrađuju posebnu vrstu bojanih sagova, odjeću, a i grube vunene pokrivače.
    Na sajmištima ili tzv. skeli kod Broda, Županje, Šamca i Rajeva Sela ne postoje skele, nego se samo s malim plovilima (činaklima i korabljama) prevozi preko Save.
    Skladišna mjesta nalaze se u Brodu, Županji i Šamcu. Postoji 27 pristaništa. Plovidba se češće obavlja uz austrijsku stranu, gdje je lijeva obala očišćena od svakog drveća i kordonske straže služe za veću budnost. Loša strana za ovu pukovniju je u tome što se za svakogodišnjih poplava lijeva obala sve više trga. [17]

    Rijeka Sava
        Glavna rijeka je Sava, kao granica između ove pukovnije i Bosne, glavni joj je smjer od zapada prema istoku, s mnogim zavojima, a duga je 22 milje. Širina rijeke je od 60 do 130 hvati, dubina je različita, ovisno o rastu ili padu vodostaja Save. Sava je plovna, no za niska vodostaja plovidba je na nekim mjestima vrlo otežana. Kod nadolazećih voda prelijeva se preko obala, koje su naizmjenično niske i visoke, preplavljuje istočni dio pukovnije gdje nasip još nije izgrađen. Na području pukovnije bile su 283 vodenice.
        Rijeka Sava izvire u Sloveniji ispod Julijskih Alpa. Utjecaj snijega s Alpa nije bio naročito odlučan za vodostaj Save. U smjeru njezina toka prema istoku (Panonskoj nizini) klima se mijenja te je prosječni godišnji vodostaj od izvora do utoka u Dunav kod Zemuna bio podložan promjenama. I pritoke su uvjetovale razinu njezina vodostaja s velikim količinama prijenosne vode. Vodostaj je rastao u proljeće i jesen za vrijeme velikih oborina, a zimi se Sava redovito ledila. Kolebanja količine vode u 18. st. nisu bila tako velika, dok nije bilo nasipa, a područja oko Save imala su gušći biljni pokrivač. Bilo je mnogo šuma koje su svojim korijenjem i stablima sprječavale brzo otjecanje i nakupljanje velikih količina vode u korito rijeke. Konačno, voda se slobodno razlijevala cijelim tokom, te je i to utjecalo na vodostaj u koritu. Kao umjetna obrana od visokog vodostaja podizani su nasipi. Međutim, nasip je i zaštitno sredstvo koje povisuje razinu vode u rijeci, te pogoršava režim vode. To je još više dolazilo do izražaja jer su podizani na pojedinim odsjecima. U prvoj polovici 18. st. poplave su ugrožavale i sam biološki opstanak stanovništva brodske Posavine. Od Zagreba na nekoliko mjesta, a u području brodske pukovnije od Orljave niže Kobaša, preko Ruščice do Rajeva Sela.
        Rijeka Sava je u razdoblju Vojne krajine predstavljala brodskoj pukovniji južnu granicu prema osmanskoj Bosni. Bila je prije svega politička granica između dvije protivničke velesile i zbog toga je bila utvrđena čardacima i tvrđavama, ali i “sanitarni kordon” da spriječi unošenje epidemije (poput kuge i kolere) s osmanskog područja. Uz to Sava je za brodsku pukovniju predstavljala važan prometni put za putnički i robni promet te prijevoz vojske, vojne opreme i građevnog materijala. Trgovačkim putem u pravom smislu riječi Sava je postala tek u drugoj polovici 18. st. (merkantilizam i kameralizam) kada se trgovačke robe (najviše žito iz Ugarske) prevoze prema Sisku, Karlovcu i dalje prema Jadranu. Iskustva koja su tada stečena tražila su, prije svega regulaciju Save. Potpuna regulacija bila je nemoguća jer je granica tekla sredinom rijeke, a Osmanlije nisu pokazivale interes za takav pothvat. Samo su na habsburškoj (slavonskoj) strani uklonjene veće prepreke za teglenje lađa (pojedini čardaci, stabla, šikare i priobalni plićaci), a krajiške vodenice pomjerene su iz plovnog puta prema sredini rijeke. Duž savske obale i u brodskoj je pukovniji bila u drugoj polovici 18. st. (1771.) uređena “kopitnica” tj. obalni put za sprege (ljudi i konjska vuča) koje vuku lađe. Promet po Savi obavljao se u 18. i prvoj polovici 18. st. drvenim plovilima bez vlastitog pogona. To su bili splavovi, činakli, čamci, čiklje, i korabe. Plovni objekti veće nosivosti zvani su: barčele, burčelice ili burčule, barke, barkače, barketoni, dereglije, đemije, konjarice, pjeskare, solarice, tikvare, tumbasi, žitarice i vinski brodovi.
        Bosanske pritoke Save (kod Šamca rijeka Bosna i Broda rijeka Ukrina) oduvijek su nanosile na lijevu obalu velike količine pijeska i šljunka. S tih je šljunčara u vojnokrajiškom razdoblju, a i kasnije, odnošen materijal za posipanje cesta, nogostupa, vojnih vježbališta i dr. Treba istaknuti činjenicu da je Sava kao i njezini pritoci bila bogata ribom, što je bilo od velike koristi za ishranu okolnog stanovništva. Wilhelm Wagner. “Sava i Vojni komunitet Brod (1692.-1873)”. Zbornik Histprijskog instituta Slavonije i Baranje (Slavonski Brod, 1978), 2-3, 8-9; Krunoslav Tkalac. “Sava kao plovni put u 18. i 19. stoljeću.” Radovi Centra JAZU (Vinkovci, 1973), 213, 215, 236. [17]

    Rijeka Mrsunja
        Dolazi iz Gradiške pukovnije, teče od zapada prema istoku i nakon kratkog toka kod Broda utječe u Savu. Mrsunja teče Jelas poljem između Kobaša i Broda. Ona je primala ne samo nekoliko potoka i kanala, a bila je povezana i s raznim vodenim tokovima i djelomično starim riječnim rukavcima. Mrsunja se do prvog desetljeća 19. st. spajala s Glogovicom pred brodskom tvrđavom i odatle je nastavljala otjecati par stotina metara u Savu. [17]

    Potok Glogovica
        Izvire sjeverozapadno u pukovnijskim brdima i kod Broda utječe u Savu. U ovom dijelu pukovnije izgrađena je ustava na Mrsunji kod tvrđave Brod, dijelom radi zaštite od poplava rijeke Save, dijelom radi otpuštanja spojenih planinskih voda u Savu, kada Sava ima niski vodostaj. Glogovica se još u prvom desetljeću 19. stoljeća ulijevala u Mrsunju stotinjak metara od sjeverozapadnog bastiona brodske tvrđave. U razdoblju od 1810. do 1812. prokopan je kanal u duljini od 3,8 km oko Broda i Glogovica je sprovedena na istočnoj strani grada u rijeku Savu.

    02.11.1819. god. - Sava je probila nasip kod Kobaša i poplavila polja nizvodno. Povukla se tek 10.12.
    1824. god. - Cijeli mjesec travanj 1824. godine obilježile su u Posavini silne kiše i visok vodostaj Save, koja je poplavila brojna mjesta uz rijeku.
    1825. god. - Popis čardaka Brodske pukovnije prema satnijama je napravio J. Pichlera 1825. god.
    Prva satnija Podvinjska: Makarevac, Lakat (na Poloju), Dedinac (na ušću Glogovice), Glogova (kod Ruščice), Šljivice
    Druga satnija Trnjanska: Mamića Brodac, Kovanluk, Varoški, Prisraka, Mrsunja, Brodski Kokot, Varoš Brod, Samostan Brod, Novi [b134]
    06.01.1828. god. - Riječni otok Ada predan je Bosni.
    1829. god. - 1829. godine u Beču je osnovano „Prvo dunavsko parobrodarsko društvo“ (Erste Donau Dampfschiffarts Geselschaft – DDSG).
    12.11.1829. god. - 1829. godine u Brodu na Savi je započela „ciča“ zima. Budući da je trajala do sredine siječnja sljedeće godine, nakon mjesec dana u Kronici brodskog franjevačkog samostana kroničar je zapisao takove se zime ne sjećaju niti srednjovječni ljudi. Zbog dugotrajne hladnoće led na Savi bio je toliko čvrst, da se po njemu moglo slobodno9 hodati, pa i vući kola s teretom.
    1830. god. - Brod ima 2593 stanovnika.
    1830. god. - Godine 1830. parobrod „Franc I“ obavio je prvu plovidbu od Beča do Budimpešte i smatra se prvim parobrodom redovne linijske plovidbe na Dunavu.
    1830. god. - Godine 1830. osnovano Austrijsko društvo za plovidbu na paru na Dunavu plovi prvo od Beča do Bratislave, a od 1835. do Beograda pa dalje. Istodobno su potrebe za pojedinim robama izazivale nepoštedni rat za tržišta, kao i bespoštedne konkurencije roba koje svojim cijenama na tržištu stvaraju ideje, ali i ostvarenja, vezana za modernizaciju i skraćivanja suhozemnih i vodenih putova.
    1830. god. - Popis nekih čardaka u Brodskoj pukovniji: Mamića Brodac, Kovanluk, Varoški, Prisraka, Mrsunja, Skela, Brodski kokot, Samostanski, Novi, Makarevac, Lakat, Dedinac, Glogova, Šljivić. [b134]
    16.10.1833. god. - 1833. godine Sava je bila regulirana pa su obavljeni radovi na čišćenju korita rijeke i uklanjanju mlinova kod Broda na Savi. U narednim godinama kroz područje Brodske regimenta prošlo je 225 trgovačkih brodova, 12 brodova sa soli i mnogo brodova s drvima, pićem i inim poljoprivrednim proizvodima. Istodobno se promet odvijao u novoizgrađenim cestama brodskog kraja, pa su uspostavljene vojne pošte koje su prolazile kroz Vrpolje, Garčin, Podvinje, Oriovac za Vrbovu do Nove Gradiške.
    1834. god. - 1834. godine parobrod „Sophia“ u vlasništvu Francuza (60 KS i 300 t nosivosti) uplovljava u Savu sa zadaćom ispitivanja plovidbenih uvjeta da bi 11. rujna1838. isti parobrod uplovio u Sisak. Četiri godine kasnije već je deset parobroda bečkog Dunavskog Lloyda plovilo između Beča i Siska.
    08.09.1838. god. - Na probnom putovanju 08.09.1838. god. u Brodu je prvi puta pristao neki parni brod. Bio je to parobrod "Sofija". Od Zemuna do Siska trebalo mu je 57 sati i 35 minuta.
    08.11.1840. god. - Postavljen je uz kuću Mutafelić kraj Save kip s. Ivana Nepomuka.
    1840. god. - Kraljevski brodarstveni inženjer barun Leonard de Zornberg prvi je rješavanju problema obrane od poplava prišao stručno i rješenja je izradio na temelju geodetskih podloga. On je od 1840. do 1844. sastavio plan isušivanja hrvatsko-slavonskog Posavlja s iscrpnim topografsko-hidrotehničkim opisom Save i poplavnog prostora. Taj je elaborat bio osnovna podloga za sve stručne rasprave pri rješavanju ovoga životno važnog pitanja za cijelu Posavinu. [b022]
    27.02.1843. god. - U Brodu je pristao parobrod "Franc Carl", 27.02.1843. god.
    06.09.1844. god. - U Brodu je pristao 06.09.1844. god. prvi domaći parobrod, "Floridsdorf" koji je u Sisku prekršten u "Sloga". Pokretao ga je stroj od 100 KS. Uskoro je potonuo 14.09.1845. god. kod Bošnjaka kada je brod udario u drveni panj. Nekoliko puta se pokušalo izvaditi brod ali bez uspjeha.
    1844. god. - Otvorena je prva putnička linija Sisak – Zemun. Parobrod Sloga vozio je dva puta mjesečno tu liniju. Od Siska do Zemuna mu je trebalo 64 sata.
    1848. god. - Rođen je u Ogulinu Đuro Fridrich, slikar. Otac mu je bio vojno lice i vojni gradonačelnik u Brodu. Đuro je promjenio puno putovao i radio u raznim gradovima a od 1919.-1923. predaje risanje na brodskoj Realnoj gimnaziji. Nacrtao je nekoliko poznatih slika Broda. Umro je u Brodu 1926. god.
    1846. god. - Savom od Zemuna do Siska parobrodima je prevezeno 675 osoba i više od 46.000 metričkih centi robe. Uzvodno, od Zemuna do Siska putovalo se 14-16 dana. Od Broda do Zemuna (nizvodno) je trebalo 6-7 dana.
    1853. god. - Na parobrodovima umjesto drvetom počelo se ložiti ugljenom.
    1854. god. - Prema planu grada iz 1854 god. današnje Šetalište braće Radića ima naziv Kopitni put i dio prema samostanu je Savska ulica. Široka (Petra Krešimira) zvala se Široki sokak. Mesićeva je bila Rasolska, a Starčevićeva je bila Srednja ulica. Zrinska je bila Lončarska a Gundulićeva se nazivala Mjesna ulica.
    1856. god. - Beč je nastojao, radi boljeg iskorištavanja dunavskog puta, stvoriti trgovačke veze s Perzijom preko Dunava i Crnog mora posebice nakon pariškog ugovora 1856. od kada Dunav postaje «slobodna rijeka» kojom se prevoze ratarski proizvodi kao glavni tereti.
    1862. god. - Izgradnjom pruge Sisak-Zagreb, Sisak postaje jaka pretovarna luka u kojoj se pretovarivao jedan vlak robe dnevno. U to vrijeme u luku Sisak uplovljava godišnje 70 putničkih parobroda.
    stara lađa
    1865. god. -  Umro je Stjepan pl. Jarić von Broodberg 1865. god. Plemstvo je dobio 1796. godine za zasluge u austrijsko-turskom ratu potpomažući carsku vojsku robom i novcem. U plemenitaškom grbu mu je sidro što može značiti kako je svojevremeno imao brodove kojima je potpomagao austrijsku vojsku. U njegovom je svratištu Žuta kuća 1817. godine, odsjeo, sa svojom svitom, car i kralj Franjo I. Jarići su se bavili trgovinom i ugostiteljstvom, kao i držanjem skladišta ogrjeva za pogon savskih parobroda koji su i po dva puta tjedno plovili na liniji Sisak-Zemun. Osim svratišta Žuta kuća bili su vlasnici velikog i majura i vinograda.
    1866. god. - Na slici pejsaža Save iz 1866. god. nizvodno od Ade vidi se 12 vodenica.
    1866. god. - Izgrađen je kanal koji vode s brda kod Brodskog Varoša odvodi u Savu. Tada je montiran "šlajz" na Mrsunji.
    1870. god. - Godine 1870. u Sisku je utemeljeno „Parobrodarsko društvo Šipuš i Morović“, koje je imalo dva parobroda: „Hrvat“ i „Slavian“. Osamdesetih godina 19. stoljeća ovo brodarsko društvo prelazi u ruke novoosnovanog „Bosanskog parobrodarskog društva“, sa sjedištem u Brčkom. [b133]
    1871. god. - Ozbiljniji radovi na regulaciji Gornje Save, radi osposobljavanja za komercijalnu plovidbu, počeli su još davne 1871. godine i uz manje prekide traju i danas. [b133]
    08.06.1871. god. - Manifestom cara Franje Josipa Brod je proglašen gradom. Brod je dobio ime Brod na Savi koje će nositi do 1934. god. U državnim dokumentima nikada nije ovo ime ozvaničeno, ali je ušlo u uporabo kao zvanično. Ustvari pravno ime je bilo Brod.
    1871. god. - Otvorilo je "Udruženo ugarsko parobrodsko društvo" svoju agenturu na Vijušu koje je vršilo promet teretnim i putničkim brodovima. Imali su i pogon za izradu riječnih lađa.
    1875. god. - Kamenom je utvrđena obala 1875.-1877. god. od ušća Mrsunje do Vijuša što je bilo konačno pravo rješenje. Radove je izvodila vojska a zapovijednik je bio grof Mollynary. U zahvalnost za utvrđivanje obale, 1886. god. šetalište uz Savu dobilo je ime Mollynary-evo šetalište i imalo to ime sve do 30.11.1931. kada je preimenovano u Šetalište Stjepana Radića.
    1877. god. - Najviši zabilježeni vodostaj, 894 cm.
    1877. god. - 1877. godine stavljene su i prve kilometarske oznake od Siska do Zemuna. Nakon 1. svjetskog rata nastavlja se sa regulacijom i Sava postaje plovna do Rugvice, a Kupa od ušća do Pokupskog. [b133]
    03.06.1878. god. -Dugo su brođani tražili od krajiške uprave da se utvrdi savska obala i na njoj izgradi valjana cesta. U Narodnim novinama od 03.06.1878. god.nalazimo raspisan natječaj za radove. Koštali su ogromnih za to vrijeme oko 350.000 forinti. Kej je podzidan, obala nasuta, cesta uređena i predna gradskom zastupstvu na daljnje održavanje a ova u idućih 20 godina nije uložila ni novčiča u održavanje pa je stanje obale početkom 20. st. opet bilo loše.
    29.07.1878. god. - Pod zapovjedništvom baruna I. Filipovića 18.000 austrijskih vojnika je preko pontonskog mosta u Brodu prešla Savu i okupirali Bosnu.
    06.10.1878. god. - Austrija je počela praviti drveni privremeni most preko Save čija je izgradnja dovršena u lipnju 1879. god. Za svaki stup, u dno Save zabijeno je stotinjak pilota od 15-18 m dužine.
    22.11.1878. god. - U Brod je ušao prvi vlak.
    23.11.1878. god. - Sava je probila nasip kod Kobaša i poplavila cijeli sjeverni kraj Kobaša. O tome svjedoči i spomenik i središtu Oriovca, koji označava mjesto do kojeg je voda došla iz 9 km udaljenog i prilično nižeg Kobaša. Preko Jelasa je stigla do novosagrađenog nasipa željezničke pruge. Iduće godine je vojska baruna Ivana Filipovića utvrdila kobaški nasip.
    1878. god. - Savom je preveženo 323.000 tona razne robe.
    1878. god. - Utvrđivanje obale kamenom dovršeno prethodne godine, omogućilo je u Brodu izgradnju 1878. god. paralelne ceste uz Savu koja je služila samo za istovar brodova, prvenstveno građevinskog materijala koji su dovozile dereglije. Ta cesta je bila do zadnje rekonstrukcije obale Save u Brodu 1962./63. god.
    Čamci na Savi
    Na fotografiji iz 1878. god. vidimo pontonski most negdje oko Velike crkve preko kojeg je austrijska vojska prešla u Bosnu i izvršila aneksiju. Zanimljivo je što vidimo na fotografiji i čamce iz toga vremena

    1878. god. - Vodostaj je iznosio 843 cm i tada je probijen nasip kod Slavonskog Kobaša te poplavljeno cijelo Jelas polje zajedno s tvrđavom koja je ipak zaštićena od poplave.
    1878. god. - Projekt čvrstog mosta preko Save izradio je ing. Wilhelm Presel.
    rujan 1878. god. - Sredinom mjeseca rujna godine 1878. počela je vlada kod Broda graditi drveni most preko Save. "Obzor" je 17. rujna javio, da će taj most samo predbježno služiti za osobni i kolni promet, jer da se već čine priprave za gradnju čvrstoga kame-noga mosta sa željeznom konstrukcijom. [b059]
    20.05.1878. god. - Nakon puno pritužbi zbog nemogućnosti prolaska parobrodova zbog gradnje mosta u Brodu, 20.05.1878. maknute su mosne skele i brodovi su mogli prolaziti. [b059]
    kolovoz 1878. god. - Kako se naglo povećao saobraćaj na Savi, odredilo je privilegovano dunavsko parobrodarsko društvo koncem kolovoza g. 1878., da između Broda i Siska mora svaki dan polaziti po jedna putnička lađa; povrh toga polazit će svakoga ponedjeljka i petka parobrod iz Siska preko Broda u Zemun, a svakog utorka i petka iz Zemuna preko Broda u Sisak. [b059]
    studeni 1878. god. - U studenom godine 1878. bijahu u hrvatskim zemljama izdašne i dugotrajne kiše, uslijed kojih nabujaše sve rijeke. Sava se razlila po Slavoniji od Jasenovca do Županje tako, kako nije bilo od godine 1852. Na proljeće godine 1879. nastade nova poplava od silnoga snijega, koji se naglo topio na hrvatskim i bosanskim planinama. To je znatno otežalo gradnju mosta na Savi kod Broda. [b059]
    1879. god. - Do ove godine komuniciranje između dva Broda na Savi bilo je lađama, skelama i pontonskim mostovima, a onda je Austrija odlučila napraviti čvrsti most preko Save na mjestu gdje je Ada.
    26.06.1879. god. - Izgradnja mosta preko Save počela je 26.06.1879. a na upotrebu je most predan 13.09.1884. god. Most je služio do 12.04.1941. kada ga je minirala jugo vojska u povlačenju. Most je bio dugačak 484,45 m i širok 7,4 m. Upravo je širina bila limitirajuća pa kada je prolazio vlak, ljudi nisu mogli prelaziti. Naplaćivana je mostarina, u početku jedan krajcer po osobi. Smatran je jednim od najljepših mostova u Europi. Mostom je prolazio vlak normalnog kolosijeka a pretovar robe na uskotračnu prugu bilo je u Bosanskom Brodu. Uskotračna pruga prema Bosanskom Brodu je ukinuta 31.05.1969. god.
    10.07.1879. god. - Brod na Savi i Bos. Brod povezani su prugom preko privremenog željezničkog mosta.
    1879. god. - Izgorjelo je svratište Drehers Bierhalle smješteno na glavnom gradskom trgu nasuprot zgrade škole (danas Strojarski fakultet).
    1880. god. - Tassovac i Merkadić grade veliki parni mlim u Brodu. Do izgradnje mlina na Savi je bilo 16 vodenica za mljevenje žitarica. Parni mlin je izgorio u požaru 29.11.1910. god.
    1881. god. - Razvojačenje Vojne krajine
    1884. god. - Prestala je plovidba Savom brodovima bez motornog pogona. Potupno su prevladali parobrodovi.
    1884. god. - Na planu tvrđave vidi se Časničko kupalište na Savi ispred Festunga. Ovo kupalište je bilo manje od Repćevog s kojim se često zamjenjuje. Ne zna se točno kada je napravljeno.
    1886. god. - Braća Karlo i Josef Repić sagradili su kupalište na Savi. Inače su bili savski ribari. Kupalište su nazivali Kirchoffer-Repić kupalište.
    1886. god. - Gradsko zastupstvo donijelo je odluke "da se cijeli put od brane šlajsa do stare skele na Vijušu prozove Mollinaryjevo šetalište". Uz obalu je tada postavljena drvena ograda.
    Uz obalu savsku ostavljena je tada drvena ograda, ali koliko i kako je šetalište uređeno, nije baš poznato. Vitez Tomislav Pracny prenosi nam tek djelić atmosfere s te brodske promenade: „I prije je bilo na obili Save živo i veselo. I onda, kad Brođani za asfalt i „kej“ ni znali nisu. Tu su djevojke naše šetnju svoju nedjeljom provodile. Vranu kosu lijepo začešljale i muškatlom glavu zakitile. Za njima su i kršni momci naši, ali dakako u posebnom redu, jer sramota je za djevojku bilo, da sa momkom usporedo ide. Bio je to, stari „Korzo“ od D´Elijine kuće i Lukićkine „Bijele lađe“ (stara gostiona), pa sve tamo do vršaja i fratarskog gumna za samostanskim zidom“.
    Čamci na Savi
    Vuča brodova kopitnicom na Kupi 1912. god.
    1890. god. - Prema popisu stanovništva iz 1890. godine grad Brod ima 4.938 stanovnik
    1892. god. - U zapisnicima Gradskog poglavarstva piše da je gradonačelnik Aleksandar Radosavljević dao napraviti drvenu splav u svrhu pranja veša i grabljenja vode. Izgleda da su drvene splave duž šetališta postavljene krajem 19. st.
    13.01.1894. god. - Izašao je prvi broj prvog lokalnog glasila "Posavska Hrvatska". Iz “Posavske Hrvatske” doznajemo samo to da je “Svetoivanjska proslava stara svečanost”, koja je jedno vrijeme u Brodu bila prestala, ali je obnovljena 1894. Sava se tada “odijevala u svečano ruho”, kako piše “Posavska Hrvatska”. “Davor”, koji je bio “duša ove proslave”, o svom je trošku priredio “serenadu na srebropjenoj Savi”. Lađa s velikim brojem pjevača bila je urešena svjetiljkama narodnih boja i okićena hrvatskim trobojnicama. Oko velikog transparenta, na kojem je pisalo “Živila Hrvatska”, lepršalo je mnoštvo zastava. Tako okićena i radosnim pjevačima ispunjena lađa kretala se polako od mosta do franjevačkog samostana praćena veselim klicanjem naroda s obale. Pjevači su se znali usidriti na pojedinim mjestima, gdje ih je narod častio. Uz vatromet svih mogućih boja, pjevalo se Hrvatskoj, Starčeviću i Strossmayeru. Dio ovoga slavlja bili su i brodski mlinari, čiji je zaštitnik bio Ivan Nepomuk. Svojega zaštitnika i oni su proslavili vatrometom na Savi.
    23.06.1894. god. - U Bosanskom Brodu otpočeli su radovi na izgradnji velike tvornice petroleja financiran mađarskim kapitalom.
    1894. god. - Brod na Savi ima 7.300 stanovnika
    03.04.1895. god. - Bila je katostrofalna poplava. Voda se prelijevala preko današnjeg Šetališta braće Radić. Kobaš je potpuno poplavljen.
    U poplavi katastrofalnih razmjera vode Save izlile su se 1895. godine po gotovo cijeloj Posavini, a u Brodu se počele preljevati preko današnjeg Šetališta braće Radić. Kobaš je potpuno poplavljen, a narod i stoka izbjegli su u više krajeve. Mjesta katastrofalne poplave posjetio je i brodski zastupnik u Hrvatskom saboru, književnik Eugen Kumičić.
    27.04.1895. god. - Umro je u 53 god. života najpopularniji riječni parobrodar u Brodu, Nikola Bobinac. Bio je kapetan parobrodova Paul i Hrvat, sisačke tvrtke Šipoš i Morović.
    24.09.1895. god. - Položen je kamen temeljac za sinagogu u Brodu koja je srušena u II svj. ratu.
    1896. god. - Piše Posavska Hrvatska: "Dana 15. o.m. na večer proslavili su naši brodski mlinari u predvečerje svog patrona Sv. Ivana uobičajenim paljenjem krijesa, vatrometom i razsvjetom na Savi, koja je izazvala svu silu svieta da se naslađuju tim divnim prizorom. Naši "davoraši" bili su na veoma ukusno nakićenoj i krasno razsvjetljenoj lađi g. Filipovića spustili se do samostana Savom uz pijevanje i puškaranje. Cijela slava izpala je veoma dostojno, a mi želimo da se ovaj običaj u Brodu ne izgubi."
    09.11.1897. god. - Velika ekološka katastrofa bila je 1897. god. na Savi kada se zapalio i izgorio šlep s 400 t nafte ispred Tvornice petroleja "Danica" u Bosanskom Brodu.
    1898. god. - Dombović je 1898. god. kupio malu pivaru od nekog Zeinera koja je proizvedena 1870. god. Godišnji kapacitet bio je 800 hl. Već 1900. god. Dombović je povećao kapacitet. Do 1908. proizvodio je 2800-4000 hl godišnje. U mjesta uz Savu pivo se vozilo lađama. Oko pola proizvodnje je Dombović izvozio izvan Broda.
    1900. god. - Početkom 20. st. oko savskog mosta bilo je šest vodenica. Završena je izgradnja vatrogasnog doma koji su za 18 mjeseci projektirali i podigli Antun Stanzel i Dinko Kolussi.
    1900. god. - Pilana Slaveks gradi uskotračnu prugu za konjsku zapregu kojom se radio transport trupaca s granika na Savi kod mosta do tvornice.
    1900. god. - "Dioničarsko društvo za izradu liesa" (kasnije Slaveks) dobilo je dozvolu za podizanje granika kod mosta. Granik na Vijušu sagrađen je nešto kasnije, vjerovatno oko 1904. god. Bile su na graniku postavljene dizalice (njem. kranich) pa odatle granik.
    1901. god. - Prva hrvatska štedionica osnovala 1901. god. "Slavoniju", drvnu industriju. Godišnje je prerađivala oko 30.000 m³ drva, pola svoga kapaciteta. Izrađivali su furnire, parkete i raznu drvenu građu. Imali su i svoje šlepove za prevoz trupaca Savom.
    19.12.1904. god. - Počela je raditi Gradska plinara u Brodu. U gradu su petrolejske fenjere zamjenili kandelaberi i konzole za plin.
    03.04.1904. god. - Dovršen je na Malom Vijušu metalni penjački toranj vatrogasaca s hidrantom za vježbanje vatrogasaca. Tada su toranj zvali "Gasilana". Iste godine dovršen je prvi kanalizacijski odvod dugačak 1480 m, od tvrđave do Malog Vijuša (do granika).
    19.12.1904. god. -Počela je s radom Gradska plinara u Brodu. Petrolejske fenjere na mračnim brodskim ulicama zamijenili su kandelabri i konzole za plin tvrtke „Franz Manoschek“ iz Beča.

    Čamci na Savi
    Na ovom prelijepom ulju nenadmašnog Antipova vidimo splav koja je služila za pranje rublja. Duž šetališta bilo ih je nekoliko.

    1905. god. - Kako tvrđava nije služila svrsi, a u gradu su smatrali da smeta pa je počelo djelomično rušenje tvrđave. U tvrđavi je i dalje boravila vojska.
    16.10.1906. god. - Pojavio se prvi automobil u Brodu na Savi.
    1907. god. - Sagrađena je poznata kuća obitelji D'Elie na zapadnom čošku Jelačić placa do Save. Srušena je u savezničkom bombardiranju 20.07.1944. god.
    1907. god. - Preseljeno je na Mali Vijuš marvinsko sajmište, na prostor koji se nastavljao na Ribarski trg (nizvodno od vatrogasnog tornja).
    29.08.1907. god. - U Brod na Savi stiglo je prvi puta pokretno kino.
    23.08.1908. god. - Održana je u Brodu na Vijušu prva nogometna utakmica. Igralo se tri poluvremena a "Crvena zvijezda" je pobijedila "Plavu zvijezdu" sa 7:2.
    24.09.1909. god. - Osnovan je nogometni klub "Marsonija", prvi u Brodu.
    1909. god. - Neke brodske ulice dobile su nova imena: Banska ulica je postala Ante Starčevića, Poštarska od Male crkve do Glogovice postala je Strossmayerova, Carinarska je postala Vrazova, Voćarska ulica je postala Bakačeva, Pivarska s ulicom Vuka Karadžića je postala ulica Josipa Franka (današnja Štampareva), Voćarska je postala- Bakačeva, Carinarska je sada Vrazova, Školska je postala Šenoina, Kumičićeva je sada Fra Martića i Olujevićeva je postala Kvaternikova. .
    25.06.1910. god. - Na skupštini Gradskog športskog društva "Marsonia" osnovana je veslačka sekcija, Coloman Benčević kao vođa i Otto Vernić bio je vođa plivačke sekcije.
    1910. god. - Posavska Hrvatska piše kako je višestruko opao značaj Broda kao parobrodske luke. Brod ima 10.200 stanovnika
    15.06.1911. god - Na brodskom korzu pojavila se prva žena u hlačama koja je izazvala javnu sablazan. Prisutni su burno reagirali pa se jadna žena sklonila u jednu kuću.
    1912. god. - Rođen je Mata Marković, generacijama brođana poznat Čika Mata s kupališta. Kada je kupalište prestalo raditi 1966. god., na splavi koja je bila ostatak kupališta Mata je provodio dane do svoje smrti 1989. god. Bio je veliki zaljubljenik u Savu pa udruga splavara u Slav. Brodu nosi njegovo ime.
    24.10.1912. god. - Završeno je asfaltiranje Mollynary-evog šetališta koje se protezalo od tvrđave do samostana. Iste godine postavljeni su duž šetališta legendarni gelenderi od ljevanog željeza (srušeni 1964. god.). Glavni trg asfaltiran je 1929. god.
    Pravo šetalište na obali postat će 1912. godine, kada je gradsko poglavarstvo jednoglasno prihvatilo prijedlog građevinskog ureda o poljepšavanju savske obale, da se na obali Save – na Mollinaryjevom šetalištu postave novi „nasloni“ i asfaltira „pješnik“, a izvođenje je povjereno Brođaninu Ladislavu Holubu, pošto je njegova ponuda bila najpovoljnija.
    Tada nastaše famozni brodski gelenderi – ukusna ograda od lijevanog željeza, solidno izvedena i uz nju asfaltirani trotoar, od kraja D´Elijine kuće pa otprilike, skoro do kuće Filipovića s boltama.
    Uz gelendere, generacije Brođana su šetale, šetnje Korzom na gelenderima su završavale, onda se nalakćeno ili leđima naslanjano na gelenderima odmaralo, ili se na gelenderima sjedilo, na gelenderima se hofiralo, sklapa poznanstva, ugovarali sastanci… Na gelenderima se sanjarilo promatrajući život na Savi: šetače, ribare, kupače, parobrode, čikle, dereglije, Ibru::: S gelendera, gledalo se nezaboravne zalaske sunca, kad nebo plamti iza željezničkog mosta i nad Motajicom: gledalo Adu, koja je poput velike zelene lađe zaplovila Savom, umakla matici i sad miruje bliže bosanskoj strani.
    24.10.1912. god. - Godine 1897. Rudolf Diesel objavio je pronalazak svog motora sa unutarnjim izgaranjem (dizelski motor) koji je pokrenuo tehnološku revoluciju u brodarstvu i njegova primjena na rijekama počinje 1912. godine.
    1913. god. - 1913. godine svečano je proslavljena 100. godišnjica proglašenja sv. Florijana patronom zaštitnikom Broda. Prema predanjima i zapisima Kronike franjevačkog samostana, grad je na Veliku Gospu 1807. godine zahvatio veliki požar koji se na Mucvanju zaustavio kod kuće Antuna Perišanovića. na poticaj fra Grgura, lektora filozofije u franjevačkom samostanu, Brod je dobio odobrenje đakovačkog biskupa dr. Antuna Mandića, da sv. Florijan proglasi svecem zaštitnikom grada.
    1914. god. - Do ove godine kupalište vode Ana Beismann i Gjuro Kirchoffer a onda ga preuzimaju Katarina i Karlo Repić.
    Suvremeno doba
  • Suvremeno doba počima krajem I sv. rata 1918. god., odnosno Oktobarskom revolucijom.
  • 17.03.1917. god. - Rođen je u St. Perkovcima političar dr. Josip Znmajić. Umro je u Zagrebu 16.09.1998. god. Na njegovu inicijativu izrađen je program kompleksnog uređenja sliva rijeke Save.
    1918. god. - Završen je I sv. rat. U godinama koje slijede Poloj će postati kupalište brođana. U to vrijeme na Repićevom kupalištu je strogi "kupališni red", a na Poloju sloboda izlaganja radoznalim pogledima cijeli dan.
    Vodenice na Savi 1924
    Vodenice na Savi 1924. god.

    1918. god. - Piše Posvaska Hrvatska o protestima moralista zbog zajedničkog kupanja jednog i drugog spola na Repićevom kupalištu.
    14.10.1919. god. - Sava je poplavila Vijuš, Mucvanj i dio grada uz Vrazovu ulicu.
    1921. god. - Ada je nekada bila vrlo popularna za kupanje. Na njoj je Josip Svete, gostioničar iz Bos. broda 1921. god. napravio provizorno kupalište s kabinama na vodi. Do tada je bila Ada zapuštena te su po njoj pasle ovce i krave. 1923. god. Josip Svete uzima Adu u zakup, otvara mali restoran. Motorni čamac je vozio kupače od Jelačić placa do Ade. S Repičevog kupališta je kupače prevozio uz naplatu legendarni čika Mata Marković.
    1921. god. - Žale se kupači na Poloju da mnogi koji konjima dođu na Poloj, među kupačima kupaju i svoje konje. Brod ima 10.621 stanovnika
    25.03.1922. god. - Otvoren je novouređeni i ograđeni nogometni stadion na Vijušu.
    1922. god. - U srpnju je najavljeno u novinama otvaranje Poloja od strane vlasnika Stjepana Kaina. Inače je Poloj služio za napajanje krava i konja pa je zbog muha dugo bio nepopularan.
    1922. god. - Piše Hrvatska zajednica: "Držeći se običaja iz predratnih godina, Hrvatsko će pjevačko društvo "Davor" i ove godine prirediti u oči Ivanjdana (Ivana Nepomuka) IVANJSKO VEČE. U ponedjeljak dne 15. o.m. u 9 sati na veče poći će muški zbor na okićenoj ladji Savom od željez. mosta do samostana uz pjesmu i vatromet. Davorašima priključit će se po svoj prilici i vojnici ovdašnjeg garnizona na svojim čamcima kao tamburaški zborovi."
    27.11.1923. god. - Na Savi je Antun Vidaković ulovio lososa teškog 16 kg. Prava senzacija.
    01.12.1923. god. - U Zagerbu je bila katastrofalna poplava a plimni val se približio Brodu. Vodostaj je bio oko 8 m. Vijuš je bio poplavljen
    26.07.1924. god. - Na jednu kuću u Gundulićevoj ulici postavljena je radio antena i bio je to prvi radio u gradu.
    1924. god. - Na planu grada iz ove godine dvije kuće u Pivarskoj ulici (današnja Štampareva) označene su kao Noćna zabavišta. Te zgrade su bile Veliki (katnica) i Mali kupleraj u prizemnici. Bordeli su zatvoreni 1932. god. Tada je Viktor Gašparac otvorio legendarni "Šangaj" za koji su svi znali da je polubordel, pa i policija, ali su žmirili.
    1924. god. - Godišnji promet na Savi je oko 0,5 mil. tona. Izgorio je veliki paromlin braće Dombović u Pivarskoj ulici (današnja Štampereva).
    1924./25. god. - Pojavili su se motorni čamci na Savi.
    1925. god. - Firma "Confino i Guardino" iz Milana na Vijušu je uzgajala 10.000 gusaka
    21.11.1925. god. - Vrhunac poplave kakva se ne pamti. Voda je do zidova samostana. Vijuš je potpuno pod vodom. Mucvanj se počeo iseljavati. Voda je bila u Tvornici vagona.
    1925. god. -No, ako nije bila zaleđena Sava, bio je zaleđen "Vijuš". O tome jedan članak iz 1925. godine.
    "Kako je Sava poslije teške poplave otišla u svoje korito, opala je voda i na Vijušu. Međutim se uslijed jake zime uhvatio prije odlaska vode jaki led tako da je cijeli Vijuš pokriven ledom. Naša je mladež izrabila tu priliku i mi vidimo dnevno veliki broj ljubitelja sklizanja kako po svježem zraku jure gotovo do Poloja.
    01.05.1927. god. - Prvi puta je zasvjetlilo električno svjetlo u kućama brođana.
    01.07.1927. god. - Brodski vatrogasci uvode autobusnu linju za Poloj. 1931. god. linju je preuzeo ugostitelj Lavoslav Spitzer, vlasnik "Tri gavrana" koji je te godine imao Poloj u najmu i uredio kabine za presvlačenje i držao restoran.
    13.08.1927. god. - U Brodu na Savi temperatura zraka iznosila je 42°C. 
    1927. god. - Rafineriju "Danica" kupilo je 1927. god. američko poduzeće "Standard". Povećali su kapacitet i iz rumunjske luke Đurdu su godišnje Savom i Dunavom prevozili oko 12.000 vagona nafte. Proizvodili su petrolej, benzin, kolomaz i ulja za podmazivanje.
    20.12.1927. god. - Na rijeci Savi kod Broda pojavile su se prve sante leda.
    07.08.1928. god. - Čamdžija Ibro Lisak dobio je dozvolu 07.08.1928. god. za prevoz građana čamcem na vesla s jedne na drugu obalu Save. Tako je Ibro prevozio ljude preko 40 godina i postao zaštitni znak na Savi. Linija je bila ispred Korza pa do Ibrine kuće na drugoj strani.
    1928. god. - Na Repićevom kupalištu počeo je raditi Mata Marković kao pomoćnik. Ostati će čika Mata na Savi do svoje smrti 1989. god.
    1928. god. - Za vrijeme velike zime 1928./29. god. kod Sijekovca je led potopio Jelinića mlin.
    05.05.1928. god. - Umro je Karlo Repić stariji, rođ. 1860. god. u Apatinu. Oko 1975. god. dolazi u Brod i zakupljuje pravo ribolova na Savi od Šamca do Siska a ribu je izvozio u Beč i Budimpeštu. Nakon njegove smrti, Katarini Repić u vođenju Repićevog kupališta pomaže sin Dragutin Repić-Korika.
    Ibro Lisak
    Ibro Lisak
    Mata Marković
    Legendarni čika Mata, Mata Marković
    1929. god. - Godinu 1929. Europa pamti po velikoj snježnoj zimi koja je s pravom dobila epitet «zima stoljeća». I u nas se ta zima pamti kao najjača i najduža zima novijeg vremena.
    1929. god. - Godine 1929. asfalt je zamijenio kladrmu na Jelačićevom trgu. Bila je to kruna moderniziranja grada Broda na Savi. Za jedne, postao je time Jelačićev trg pravo velegradsko središte, najljepši i najmoderniji dio grada a za druge, većinom one stare Brođane, trg se pretvarao u "Zastrašujuće pravo betonsko čudovište".
    01.04.1930. god. - Premještena je kapetanija pristaništa brodova iz Bosanskog u Slavonski Brod.
    31.08.1930. god. - Na gradskom kupalištu održano je prvo propagandno plivačko natjecanje u Brodu. Organizirala ga je plivačka sekcija Brodskog športskog kluba „Slavonija“. Plivanje i veslanje bilo je u to vrijeme omiljeni sport i zabava mladih Brođana. Čista i pitka Sava privlačila je mladež, pa se Poloj, gradsko kupalište, oficirsko kupalište i Ada u ljetnim mjesecima bili glavni punktovi njihovog okupljanja i prakticiranja vodenih sportova. Jedan od rezultata te navike bio je i uspjeh mladog Brođanina Eugena Schrepela, sina poznatog brodskog ljekarnika, koji je 1933. godine u Splitu osvojio naslov prvaka Jugoslavije u prsnom plivanju na 50 m.
    1930. god. - Između dva rata brođani su se kupali na Africi. Bio je to pješčani sprud dugačak 50-60 m, na bosanskoj strani, malo nizvodno od samostana na koji se išlo čamcima.
    1930. god. - Nešto slično fišijadi i bakljadi organizirano je 1930. i 1934. god. na Repićevom kupalištu
    1930. god. - Početkom tridesetih godina u modu ulaze badekostimi od tanke vune koji su smočeni toliko pripijeni uz tijelo da su sve "stidne pozicije pucale od erotskog naboja i očiglednih slutnji dimenzija i oblika onog što su pokrivali", pisao je brodski novinar zgrožen onim što je vidio.
    07.07.1930. god. - 1930. godine u tri sata ujutro izgorjela je do temelja poznata gostionica Velebit, vlasništvo brodskog mesara Milana Lisca. Gostionica se nalazila na jugoistočnom uglu Korza i Šetališta braće Radić. Zgrada je bila osigurana na enormnih šest stotina tisuća dinara. Nakon realizacije osiguranine, Lisac je zgarište prodao brodskom uraru Franji Schwendemannu i odselio se iz Broda u Zagreb. Schwendemann je na tom mjestu sagradio dvokatnicu koja i danas postoji.
    1930. god. - Od 1930. pa do 1933. 80% riže je transportirano Savom. Iz Kaira ili Aleksnadrije je riža parobrodovima dovežena do luke Braile gdje se pretovarala u šlepove pa vozila Dunavom i Savom. Iza 1933. god. riža se dopremala u Brod sa zapada.
    19.02.1931. god. - Ribari Đuro Bakić i Stjepan Weiss kod Donje Bebrine su ulovili soma teškog 103 kg, dugog 285 cm. Smatra se da je som bio star preko 100 god.
    19.03.1931. god. - Vodostaj Save bio je 802 cm. Poplavljen je dio Brodskog Varoša i dio uz bosansku prugu.
    14.08.1931. god. -Agilni brodski ugostitelj Lavoslav Spitzer, vlasnik svratišta Tri gavrana iznajmio je autobus i, preko pašnjaka Vijuš, uspostavio liniju za Poloj kojeg je uzeo u zakup i tamo uredio desetak kabina i buffet. Makadamska cesta za Poloj napravljena je u dužini od 2530 m tek 1957. godine.
      31.08.1931. god. - Na Repićevom kupalištu održano je prvo promidžbeno natjecanje u plivanju. Organizator je bio BŠK "Slavonija"
    30.11.1931. god. - U zahvalnost za utvrđivanje obale, 1886. god. šetalište uz Savu dobilo je ime Mollynary-evo šetalište i nosilo to ime sve do 30.11.1931. kada je preimenovano u Šetalište Stjepana Radića.
    1931. god. - Brod ima 13.776 stanovnika.
    16.02.1932. god. - Otvoren je za uporabu ribnjak na Vijušu. Kolaudacija ribnjaka obavljena je 1932. godine, čitamo iz brodskog tiska. Izaslanik banske uprave nadinžinir Brihta i gradski inžinir Sykora, pregledali su radove i dozvoli puštanje vode iz Glogovice u ribnjak velik 327 jutara. Ribnjak se sastojao od 5 ljetnih i 36 zimskih kaseta. Uzgajan je šaran ljuskar i bez ljuske, smuđevi, štuke, somovi, linjaci. U krugu tvornice, kod rampe u Olivinoj ulici, riba je pretovarana iz kaca u specijalne vagone s bazenima i motorima za kisik, te otpremana kupcima u Njemačku, Italiju, Poljsku, Čehoslovačku, pa čak i u Palestinu. Po ribu se dolazili trgovci iz okolnih mjesta, Osijeka, Vukovara, Beograda… Dolazili su s barkama s rupama i Savom odvozili ribu. Upravitelj ribnjaka bio je Bele Panthya do 1942. kada je otpušten a ribnjaci su radili do 1945. god. kada ih je nova komunistička vlast pretvorila u smetlište.
    01.04.1932. god. - U Brodu je u užem gradskom području zabranjeno toviti svinje.
    1932. god. - Vodostaj Save bio je +865 cm. Zbog popuštanja nasipa u travnju 1932. godine, nezapamćena poplava rijeke Save trajala je tri tjedna. Tom prilikom nastradao je brodski ribnjak, gotovo sva riba je izašla u razlivenu Savu, a voda u podrumima Franjevačkog samostana stajala je tjednima.
    1932. god. - Jedan članak iz "Jutarnjeg lista" opisuje zaleđenu Savu iz 1932. godine: "Tokom jučerašnjeg i današnjeg dana, Sava je ovdje u Brodu posebno oživjela. Kako se na površini uhvatio led debljine 30 sm do 1 m, pa nema nikakve opasnosti da bi mogao pucati to se cijeli pješački promet, umjesto preko mosta, gdje se plaća prijelaz pola dinara, odvija sada preko leda. Uz to preko cijelog dana mnoštvo klizača uživa u zimskom športu na čvrstom i debelom ledu. Da slika bude još ljepša, biciklisti su danas na kotačima počeli priređivati utrke na ovom zaleđenom ravnom terenu. Obale Save pune su gledalaca."
    1933. god. - U siječnju su sante leda skoro uništile Repićevo kupalište.
    1933. god. - Od 1933. god. Ribarski trg je dobio novo ime, Trg Josipa Filipovića. To je trg iza samostana do vatrogasnog tornja.
    29.05.1934. god. - Grad je promijenio ime. Od 29.05.1934. god. nosi ime Slavonski Brod umjesto dotadašnjeg Brod na Savi prema odluci Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugodlavije. Ovoj odluci je prethodila odluka Gradskog zastupstva u Brodu na Savi od 16.03.1934. god. o promjeni imena.
    14.05.1934. god. - Osnovano je Sportsko ribolovno društvo "Sava", najstarije od ribičkih udruga. Osnivačka skupština je održana u "Dalmatinskom podrumu" uz prisustvo oko 150 ribića.
    1934. god. - Na mjestu nekadašnje gostionice Velebit, na istočnom čošku do Save na Jelačić placu, Franjo Schwendemann je počeo praviti dvokatnicu.
    15.08.1934. god. -Plivačko i veslačko natjecanje
    Da bi se populatizirao plivački i veslački sport u našem gradu priređuje S. K. Victoria u utorak 15. kolovoza o.g. plivačko i veslačko natjecanje na kupalištu gdje Repić, spojeno sa raznim veselim i zabavnim atrakcijama. Početak priredbe je u 3 sata poslije podne, a oko 9 sati navečer počinje "Venecijanska noć na Savi" sa lampionadom i vatrometom, a konac priredbe bit će dobar riblji paprikaš. Kupalište će biti električno rasvijetljeno. Klub moli sve vlasnike čamaca, da bi, ukoliko ne žele sami sudjelovati na veslačkim utakmicama i ostalim priredbama na čamcima ustupiti svoje čamce za tu priredbu klubu, koji će o njima voditi brigu i nadzor nad upotrebom. Mole se konačno svi prijatelji sporta, da uzmu učešće na toj priredbi bilo kao takmičari, bilo kao gledaoci.
    "Jugoslavenska sloga", 1934.
    02.10.1934. god. - U Hrvatskom domu prikazan je film o brodskoj Posavini u kojem su bili i kadrovi sa Save. Film je završio u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu ali je od filma ostala samo jedna minuta. Ostalo je izgubljeno.
    07.07.1935. god. - Ribarsko-športsko društvo priredilo je na Ribarskom trgu svoju drugu veselicu u čast svog patrona, sv. Petra. Priređena je i atraktivna "Venecijanska noć" na Savi. Uz vatromet i raskošnu iluminaciju, pucanje iz mužara, prangija i pušaka, spustili su se naši razdragani Brođani na dereglijama i čamcima od mosta do iza samostana, da je to bila jedna milina za gledati i slušati u toploj ljetnoj noći.
    18.08.1935. god. - Svečano je položena povelja u temeljni kamen Sokolskog doma, koji će biti sagrađen u Klasiji na mjestu gdje se danas nalazi KKD „Ivana Brlić Mažuranić“. Bila je to impozantna zgrada, s velikim i malim salonom, garderobama, tuševima, čitaonicom, knjižnicom i uredovnicom. U Brodu je Sokol osnovan 1904. godine sa svrhom promicanja tjelovježbe. Vježbalo se u gombaoni Građanske učione, koja je bila dotrajala, pa je 1934. godine donesena odluka o gradnji nove dvorane u Parku kraljice Marije, kako su tada neuspješno pokušavali prekrstiti Klasiju, i to pokraj vojnih teniskih terena. Za vrijeme rata u Sokolskom domu bio je sjedište Ustaške mladeži. Dom je pred kraj rata zapaljen, a poslije rata i srušen. Na njegovom mjestu napravljena su igrališta za košarku i rukomet, koja su pamtila zvjezdane trenutke ova dva sporta u poslijeratnom Brodu.
    Brod
    1935. god. - Postavilo je Športsko-ribolovno društvo splav da imaju ribari gdje čamce vezati.
    02.12.1935. god. - Rođen je u Brodu Krunoslav Kern, slikar i akvarelist, osnivač likovne kolonije "Sava". Umro je 12.03.1992. god.
    1935. god. - 1935. godine svečano je položena povelja u temeljni kamen Sokolskog doma, koji će biti sagrađen u Klasiji na mjestu gdje se danas nalazi KKD „Ivana Brlić Mažuranić“. Bila je to impozantna zgrada, s velikim i malim salonom, garderobama, tuševima, čitaonicom, knjižnicom i uredovnicom. U Brodu je Sokol osnovan 1904. godine sa svrhom promicanja tjelovježbe. Vježbalo se u gombaoni Građanske učione, koja je bila dotrajala, pa je 1934. godine donesena odluka o gradnji nove dvorane u Parku kraljice Marije, kako su tada neuspješno pokušavali prekrstiti Klasiju, i to pokraj vojnih teniskih terena. Za vrijeme rata u Sokolskom domu bio je sjedište Ustaške mladeži. Dom je pred kraj rata zapaljen, a poslije rata i srušen. Na njegovom mjestu napravljena su igrališta za košarku i rukomet, koja su pamtila zvjezdane trenutke ova dva sporta u poslijeratnom Brodu.
    1936. god. - U zapisnicima Gradskog poglavarstva možemo pročitati da Tvornica "Danica" iz Bosanskog Broda ispušta petrolejske otpade u Savu.
    14.05.1938. god. - Nešto niže savsko mosta veslački klub "Sava" dobio je od Slaveksa zemljište i materijal za izgradnju spremišta za smještaj čamaca. Kasnije je to bilo popularno kupalište zvano Klub.
    1939. god. - Čitaonica namještenika ložionice najavljuje pučku veselicu na Ribarskom trgu. Sudjeluje i željezničarska glazba.
    1940. god. - Utemeljen je Hrvatski veslački klub "Sava" koji nakon rata mijenja ime u "Metalac" koji je ugašen 1955. god.
    11.04.1941. god. - Na ovaj dan je njemački Luftwaffe jedini put bombardirao grad. Saveznici su Brod bombardirali 27 puta i izbacili oko 400 vagona bombi. Potpuno je uništeno 475 zgrada.
    12.04.1941. god. - Savski most je srušila Jugoslavenska vojska, inženjerci pukovnika Koste Mušickog, u povlačenju pred Njemcima na početku II svj. rata. Most je bio česta meta savezničkih aviona.
    18.04.1941. god. - U Narodnim novinama od 18.04.1941. god. objavljeno je rješenje o ostrojstvu vojske i mornarice. Krajem 1941. započelo se s osnivanjem pomorskih škola u Sisku i Slavonskom Brodu. Osnovana je Riječna flotila. Njeni prvi zadatci bili su izvlačenje potopljenih brodova bivše jugoslavenske riječne ratne flote na ušću Save u Dunav. Tijekom 1942. izvučeni su potopljeni monitori "Sava" i "Morava" (preimenovana u "Bosna"). Osim flotile u Zemunu, uspostavljkena je flotila u Slavonskom Brodu (monitori "Sava" i "Bosna", zapovjedni brod "Vrbas", patrolni brodovi "Petrinjčica", "Pakra" i "Pliva"). "Sava", "Bosna" i "Vrbas" su bili uglavnom usidreni na Savi u Slavonskom Brodu tijekom 1943. i 1944. "Sava" i "Bosna" su patrolirale Savom štiteći konvoje koji su opskrbljivali njemačke postrojbe duž Save. U noći na 9. rujna 1944., posada monitora "Sava" je, dok su časnici spavali u gradu, otplovila do bosanske obale (nekih 2 km nizvodno), napustila i potopila brod, te se priključila partizanima u Bosni. Druge brodove riječne flotile su potopile same posade pred kraj rata.
    "Sava" (ranije Bodrog) bio je riječni monitor izgrađen od strane austro-ugarske mornarice 1904. Uspješno ga nasljeđuje jugoslavenska mornarica, Ratna mornarica NDH i JRM. Nakon rata "Sava" je izvađena s dna te je do 1959. služila u riječnoj floti JRM. Nakon toga je povučena iz vojne službe te je do 1962. služila kao trgovački, teretni brod.
    03.06.1941. god. - Otvoren je privremeni pontonski most kod samostana nakon što je 12.04.1941. srušen most preko Ade.
    20.07.1941. god. - Pušten je u promet drveni most kod samostana koji je napravila njemačka organizacija Todt. Služio je do kraja II sv. rata.
    srpanj 1941. god. - Željeznički most preko Save je bio srušen pa je njemačka tvrtka "Todt" napravila novi drveni most koji je bio u produžetku Preradovićeve ulice. Najprije su za 7 dana napravili drveni pontonski most. Kraj njega su odmah počeli graditi drveni most na stupovima dugačak 296 m, širok 5,5 m sa 16 otvora. Trebalo im je samo 20 dana.
    31.08.1941. god. -Pušten je u promet obnovljeni most preko Save kojeg je u povlačenju 12. travnja 1941. Minirala jugoslavenska vojska. Most je za tri mjeseca popravila i osposobila njemačka organizacija Todt. Svečanom otvorenju mosta bili su nazočni njemački poslanik u Hrvatskoj Ziegfried Kasche, general Glaise von Horstenau, domobranski generali Vilko Begić i Ivan Perčević, ministar prometa u Vladi NDH Hilmija Bešlagić, veležupan župe Posavje dr. Vladimir Sabolić, gradonačelnik Bosanskog Broda Mate Šakić i gradonačelnik Slavonskog Broda Slavko Vrgoč te brojni drugi uglednici.
    1941. god. - U požaru je 1941. god. uništen arhiv lučke kapetanije u Brodu.
    23.03.1943. god. - Održana je skupština brodskog Veslačkog kluba "Sava". Predsjednik je Miroslav Mihić a dopredsjednik Mato Bradić.
    16.02.1944. god. - Apsolutni rekord brodskog snježnog pokrivača je 78 cm, izmjerenih 16.veljače, ratne, 1942. godine.
    01.04.1944. god. - Saveznički zrakoplovi su prvi puta bombardirali Brod i tako 27 puta do kraja rata. Zadnje bombardiranje bilo je 17.04.1945. god. U bombardiranju u travnju 1944. god. oštećen je drveni most preko Save kao i Repićevo kupalište.
    Srušen je željeznički kolodvor i prostor oko njega 1944. godine u teškom bombardiranju savezničkih zrakoplova. Na tom prostoru dominirala je zgrada bivše mađarske škole. Uništena je i gradska plinara na istočnom dijelu današnjeg naselja Slavonija te Svratište „Jankomir“ i četvrt vila koji su bili ispred željezničke stanice. Teška razaranja pretrpjela je tvornica Slaveks d.d., Tvornica vagona, strojeva i mostova i mlin Zvijezda.
    Most nakon bombardiranja
    Drveni most kod Velike crkve i Repićevo kupalište nakon bombardiranja 1944. god.

    20.04.1945. god. - 1945. godine prilikom  povlačenja njemačke vojske miniran je i uništen drveni most na Savi podignut kod Franjevačkog samostana 1941. godine. Prilikom miniranja mosta poginula je posada koja je postavljala eksploziv. 
    1945. god. - Poznati čamdžija Ibro koji je godinama prevozio putnike preko Save, pred sam kraj rata postao je heroj. Njemci su pri povlačenju sve minirali pa čak i savske lađe. Ibro je dobio zadatak od partizana da deminira veliku lađu ispred granika. Kada su Njemci napustili brod, Ibro se prikrao svojim čamcem i demontirao eksploziv što mu nije bio problem jer je ranije radio u rudniku kao miner. Kako su partizani nadirali, Njemci nisu imali vremena provjeravati zašto eksploziv nije aktiviran i brod je spašen koji je kasnije plovio Savom pod imenom "Srem".
    1945. god. - Pred II sv. rat Brod je imao 14.000 stanovnika. Nakon rata bilo ih je 4.000 manje. 80% stambenog fonda u gradu je bilo porušeno ili oštećeno.
    18.06.1945. god. - Tvornica vagona dobila je nalog izgradnje mosta preko Save (preko Ade). Velike probleme su pravili ostaci prethodnih mostova. Radila su 734 radnika a veliki broj su bili njemački zarobljenici. Most je završen za četiri mjesaca i dva dana. Otvorenje je bilo 26.10.1945. a most je služio do izgradnje čeličnog mosta 1961. god.
    16.08.1945. god. - Novoj vlasti bilo je neobično važno ponovo premostiti Savu. Počeli su radovi na drvenom mostu koji je završen za 18 dana (02.09.) a radove je izvela Jugoslavenska armija. Korišteni su stupovi Todt mosta iz 1941 god. a uskotračna pruga je dovedena današnjom Štamparevom ulicom i obalom Save. Most je služio do prvih mjeseci 1946. god. kada je i maknut a trebalo je napraviti most preko Ade.
    1945. god. - Iza II sv. rata obnovljeno je demolirano Repićevo kupalište koje je bilo izuzetno popularno i pamte ga mnoge generacije brođana.
    1945. god. - Osnovana je Ribarska zadruga
    1945. god. - U srpnju 1945. godine osniva se Glavna uprava riječnog prometa, a u okviru nje se formira Državno riječno brodarstvo, koje 1947. godine dobiva naziv Jugoslovensko državno riječno brodarstvo.
    1948. god. - Brod ima 16.820 stanovnika.
    14.07.1950. god. - Na Matinom kupalištu prodamo je 2.500 ulaznica a Brod je imao 15.000 stanovnika. Brođani su se još kupali na Klubu kod mosta, na Adi, Poloju, kod Granika, na Žutoj zemlji, kod mlinova na šlajsu i preko Save u "Africi".
    24.06.1950. god. - Otvoreno je 25-metarsko drveno plivalište kod savskog mosta koji je koristilo Brodsko sportsko društvo "Metalac". Plivalište je napravljeno uz pomoć tvornice "Đure Đaković". Imalo je 6 pruga i skakaonice od 3 i 5 m. Metalac je osnovan 29.09.1948. god. u tvornici "ĐĐ"
    05.07.1950. god. - U Brodu je izmjerena temperatura +40 stupnjeva u hladu.
    1950. god. - Te godine zabilježen je vodostaj -26 cm. Kota 0 cm vodomjera nalazi se na 81,80 m nadm. visine.
    1951. god. - Brod ima 18.835 stanovnika.
    listopad 1952. god. - Ribarska zadruga ima 60 članova, od toga 22 profesionalna. Bego Hadžić ulovio je u Savi u zadnjih šest mjeseci 1500 (tisuću i pet stotina) kg ribe.
    listopad 1952. god. - U Jugoslaviji utemeljena je "Riječna plovidba Hrvatske" u Vukovaru 1952. god. Kasnije je premještena u Sisak, gdje je promjenila naziv u "Dunavski Lloyd". Te 1952. god. Dunavski Lloyd, sa sjedištem u Sisku, raspolaže sa 16 brodova tegljača, i 74 teglenice ("šlepa"). Ovo riječno brodarsko poduzeće posjedovalo je uoči Domovinskog rata 22 broda, a sada ih ima upola manje. Dva tegljača i 14 TEGLENICA NALAZE SE U SRBIJI, a 4 teglenice su potopljene u Savi i Dravi.
    1953. god. - Dovršen je restoran na mjestu nekadašnje kuće D'Elie, kultni brodski restoran "Najlon bašća".
    Iste god. kod savskog mosta "Đuro Đaković" je sagradio pedesetak u polukrug zidanih kabina koje su trebale poslužiti za omasovljenje kluba "Metalac". Zamisao nije uspio pa su kabine porušene. Klub je također propao.
    Plivalište Metalac
    Plivalište i prostorije "Metalca"

    1954. god. - Nogometni klub «Radnički» osnovan je 1954. godine u Brodu. Spajanjem sa NK «Brod» 17. listopada 1964. godine nastao je NK «BSK».
    1954. god. - Velike vode Istočnog lateralnog kanala Jelas polja i potoka Glogovice, 1954. godine prouzročile su 5. lipnja poplavu gradskog središta, a do prodora vode Glogovice došlo je u Kumičićevoj ulici.
    1954. god. - 1954. godine temperatura u Brodu iznosi - 20 °C, a sedamnaesti dan se ne diže iznad - 10 °C. Sava je zaleđena po drugi put iste godine.
    1957. god. - Počela je gradnja novog čeličnog mosta preko Save i dovršena 1961. god. Betonske radove je izvela beogradska Mostogradnja a čeličnu konstrukciju je izradio i montirao Đuro Đaković. Ostatke čelične stare konstrukcije mosta napravljenog 1884. god. izvadilo je poduzeće "Ivan Milutinović" iz Beograda. Glavni projektant mosta bio je Krešimir Šaor. Da bi napravili novi most, postojeći drveni most je pomaknut za 15 m a radovi su trajali deset dana.
    1957. god. - Napravljena je makadamska cesta prema Poloju u dužini 2530 m.
    1958. god. - Prišlo se izradi kesona novog savskog mosta a jedan keson je 23 m ispod normalnog nivoa vode. Iduće dvije godine su rađeni građevinski radovi na fundiranju, izradi stupova i betoniranju.
    15.01.1959. god. - Članovi brodskog Radio centra (Vjekoslav Pongračić, Ivica Kirchhofer i Josip Šimunčić) montirali su prvu TV antenu i omogućili prvo gledanje TV programa u Brodu.
    1960. god. - Dovršen je dio novog savskog mosta od Bos. Broda do Ade koji je potpuno od armiranog betona i lakši za napraviti
    1960. god. - Poloj se uređuje po projektu ing. Velimira Pata Ručevića. Poloj će promjeniti izgled jer dolazi struja, vodovod, kanalizacija, gradi se restoran, vikendice, sindikalna odmarališta.
    1960. god. - Na Savi je bilo 250 čamaca.
    09.07.1960. god. - Ugostiteljsko poduzeće "Mosor" imalo je na Malom Vijušu pogon br. 5 u kojem je Sportsko ribičko društvo iz Slav. Broda otvorilo 09.07.1960. riblji restoran "Smuđ", poznatiji kao "Otok sreće". Idućih 10 godina bio je to jedan od najpopularniju restorana u Slav. Brodu. Od 2003. god. jedna splav na Savi nosi ime "Otok sreće".
    21.06.1961. god. - Otvoren je hotel "Park"
    29.12.1961. god. - Krajem travnja 1961. god. radnici ĐĐ počeli su postavljati čeličnu konstrukciju savskog mosta od hrvatske strane do Ade. Svečano je most otvoren 29.12.1961. god. Kako u svakom ratu ruše mostove i ovaj je djelomično srušen 1992. god. Novi most je dugačak 552 m, ima 1.200 t čelične konstrukcije, 800 t betonskog željeza i širine čelične konstrukcije 16 m.
    1961. god. - Od 1956. do 1961. godine u riječnim i morskim brodogradilištima izgrađen je, za tadašnje jugoslovenske prilike, značajan broj plovnih jedinica. Tih godina u promet su pušteni, i za dunavske prilike jaki, motorni tegljači kao što su „Biokovo“, „Sisak“, „Boris Kidrič“ te motorni tank tegljači „Caprag“ i „Sisak“.
    1962. god. - U proljeće je Sava probila nasip na Vijušu. Slijedeća poplava uslijedila je 17.07. 1962. godine, kada je vodeni val zahvatio daleko veće područje - vode potoka Glogovice prelile su se preko autoputa, a do izlijevanja je došlo u Kumičićevoj ulici.
    1962. god. - Ove i idućih desetak godine rađena je velika rekonstrukcija Šetališta braće Radića od savskog mosta do Vijuša. Nestali su poznati gelenderi postavljeni 1912. god. i paralelna cesta za istovar robe s dereglija, izgrađena 1878. god. Nestankom paralelne ceste, nestale su i dereglije sa Save. Pristup Savi bio je moguć samo stepenicama kod Korza, kod ribarske splavi u visini Zajčeve ulice i kod gradskog kupališta.
    24.01.1963. god. - Najniža temepratura ikada zabilježena u Brodu bila je 24.1.1963. god. kada je izmjereno – 27,8° C.
    08.02.1964. god. - Odigrana je prva nogometna utakmica na zaleđenoj Savi. Led je bio debeo 42 cm.
    13.04.1964. god. - U 9 sati i 30 min Brod i okolicu zadesio je potres jakosti 9 stupnjeva po Rihterovoj skali.
    25.07.1964. god. - Bio je veliki požar u Rafineriji Bosanski Brod. Poginulo je sedam radnika.
    28.11.1965. god. - Počelo je redovito emitiranje Radio Broda.
    1966./67. god. - Uslijed regulacije savske obale prestao je pretovar šljunka i pijeska doveženog dereglijama s Ukrine koji se radio ispred šetališta braće Radića.
    1967. god. - Od 1967. pa do 1970. nestalo je Matino kupalište i svelo se na splav s dvije kabine, poznatu Matinu splav.
    1968. god. - Brodske novine su obilježile 40-godišnjicu Ibrinog prevoženja putnika preko Save. Uskoro je Ibro prestao voziti. Zapisi kažu da su zajedno s Ibrom nestale i splavi za pranje rublja ispred šetališta.
    Iste godine bila je temperatura - 23,2 C.
    1969./70. god. -Za spomenuti je i zimu 1969/70 kada je snježni pokrivač neprekidno trajao 81 dan.
    18.07.1969. god. - Izvršen je tehnički prijem prvog nebodera na Korzu.
    1970. god. - Bila je velika poplava u Brodu tako da je Mucvanj bio pred evakuacijom. Kod samostana je Sava odnijela oveći dio obale iako su napravljeni radovi utvrđivanja obale, očito traljavo. Vodostaj je bio 863 cm.
    21.02.1970. god. - Osnovan je u Brodu Ronilački klub na inicijativu Stojana Đurđevića i Zvonka Čopa.
    1971. god. - Brod ima 38.835 stanovnika.
    09.02.1971. god. - Otvorena je Robna kuća "Vesna".
    29.01.1972. god. - Otvoren je dom s koncertnom dvoranom, tada nazvan Dom Đure Salaja a danas Koncertno kazališna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić. Odluku o gradnji donijelo je Savezno izvršno vijeće u Beogradu 21.05.1959. god. Kamen temeljac položen je 28.04.1960. god. Dom je građen samodoprinosom stanovnika Broda.
    1972. god. - Dovršen je nasip prema Poloju
    1973. god. - Nestala je sa Save zadnja vodenica koja je bila kod Poloja.
    1974. god. -Vodostaj je bio 883 cm. Viši je vodostaj zabilježen u tri navrata tijekom 20. st. no bez većih posljedica – 1932. (+865), 1970. (+863) i 1974. (+883). Najviši zabilježeni vodostaj je 894 cm 1877. god.
    1974. god. - Mlin na Savi kod Slavonskog Šamca prestao je raditi 1974. god.
    1975. god. - Rimska knemida, otkrivena prigodom strojnog vađenja pijeska iz Save kod gradskog stadiona u Slavonskom Brodu, iznimno je važan i zanimljiv predmet paradne rimske vojne opreme. [b137]
    15.07.1976. god. - Puštena je u promet asfaltirana cesta prema Poloju.
    1976. god. - Prvi puta se spominje izgradnja sportske dvorane na Vijušu a 1980. god. napravljen je idejni projekt.
    1976. god. - Nova poplava uslijedila je 23.07.1976. godine, kada je došlo do prelijevanja prometnica na mnogim pritocima Gloghovice, zatim autoceste Zagreb-Beograd od voda potoka Glogovica, kao i ceste Slavonski Brod - Čaglin. I ovaj puta je došlo do poplave u Kumičićevoj ulici, te do prodora zaštitnog nasipa lateralnog kanala kod Gromačnika, kada je prijetila poplava magistralne željezničke pruge i dijela grada Slavonskog Broda.
    1976. god. -1976. godine Brodski list donosi vijest o pronalasku rimske vojničke potkoljenice „knemide“ prilikom vađenja šljunka bagerom Tisa iz Save kod Vijuša u visini gradskog stadiona.
    1977. god. - Naručeno je arhitektonsko rješenje šetališta uz Savu. 1979. god. donešena je odluka o izradi urbanističkog projekta šetališta.
    16.09.1978. god. - Otvoren je restoran Brođanka koji je ubrzo postao vrlo popularan. Sagrađen je na mjestu legendarnog restorana Smuđ ili poznatijeg kao "Otok sreće".
    16.09.1978. god. - 1978. godine snijeg je dosegao visinu 40 cm, a temperatura se spustila na - 16 °C. Ovako hladno vrijeme traje već gotovo mjesec dana.
    20.02.1980. god. - Registriran je Klub podvodnih aktivnosti "Slavonski partizan". Bio je to prvi ronilački klub u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od 1995. god. klub nosi ime Klub podvodnih aktivnosti "Marsonia" Slav. Brod.
    25.08.1980. god. - Održana je u Brodu prva izložba ekološke karikature pod nazivom Ribe plivaju leđno, čiji je cilj bio zaštita Save od zagađivanja i uopće čovjekove okoline. Pokrovitelj izložbe bio je Večernji list.
    1980. god. - Osnovan je nautički klub "Brod na Savi". 1982. god. organizirali su prvo nautičko natjecanje glisera. Za potrebe kluba napravili su splav.
    1980. god. - Krunoslav Kern i Predrag Goll pokreću Akvarelistički koloniju Sava.
    07.08.1981. god. - godine otvoren je Sportsko-rekreacijski centar u Migalovcima s tri igrališta za mali nogomet, većim brojem košarkaških terena, odbojkaškim i rukometnim igralištem, dječjim igralištem, dva bazena, četiri teniska igrališta, terenima za stolni tenis, garderobama, ambulantom, tuševima i restoranom kapaciteta 600 posjetitelja
    Učina splav, 1985. god.
    Učina splav, 1985. god.

    Uništene splavi, 1989. god.
    Uništene splavi i plovila valovima koje je napravio tegljač kod okretanja, 12.05.1989. god.
    1985. god. - Te godine a sigurno i ranije, bilježimo postojanje Učine splavi. Brodicu je imao Franjo Glavaš. Brođani su počeli praviti splavi na lokaciji današnje Splavarske ulice.
    1985. god. - Sava je bila zaleđena te zime 1984./85. Kod topljenja je led bio u pokretu i sve je nosio pred sobom. JNA je minirala led na Savi.
    1986. god. - Vlado Hild je kupio učinu splav. U to vrijeme imao je drvenu brodicu "Galeb". Brodicu je također imao Josip Tekić.
    07.05.1989. god. - Prilikom okretanja tegljača i teglenica (kod Vijuša) za prevoz nafte, uništene su splavi i brodice. Uništene su splavi vlasnika Dragutin Jakičić, Zvonko Grgurević, Zvonko Glavaš, Mirko Čaldarević i Vlado Hild. Uništene su brodice s kabinama Ivana Dorića i sportskog ribolovnog saveza. Dva čamca su razbijena a jedan je nestao.
    27.12.1989. god. - Položen je kamen temeljac za sportsku dvoranu na Vijušu.
    21.02.1989. god. - Vodostaj Save u Brodu iznosi -11 cm što je najniža vrijednost zabilježena u ovo vrijeme u posljednjih 150 godina.
    19.05.1989. god. - Osnovano je Brodsko ekološko društvo.
    1990. god. - Od ove godine Krunoslav Barbarić-Baja posvetio se Savi i splavi.
    1990. god. - Godišnji promet na Savi bio je 15 mil. tona
    06.03.1990. god. - Park prirode Lonjsko polje proglašen je 06. 03. 1990. g. Površina Parka je 50650 ha, odnosno 506 km². Sjevernu granicu čini autoput Zagreb-Slavonski Brod, odnosno sjeverni nasip retencije, a južnu granicu rijeka Sava.
    1991. god. - Brod ima 57.229 stanovnika. Domovinski rat Brod je dočekao kao jedan od industrijski najrazvijenijih gradova Hrvatske. Iduće godine su donosile samo propadanje gospodarstava i smanjenje radnih mjesta, kao rezultat pljački i kriminalnih pretvorbi. U 2013. god. kada ovo pišemo Brod je daleko od industrijske razvijenosti 1991. god.
    28.06.1991. god. - 108. brigada Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske, ustrojena je 28. lipnja 1991. godine u selu Podcrkavlje. Brodska brigada ratovala je 1991. i 1992. godine na području slavonske i bosanske posavine. Brigada je od ljeta 1991. do proljeća 1992. bila na novogradiškoj bojišnici, a potom je uslijedilo puno teže i zahtjevnije bosansko-posavsko bojište. Padom Bosanskog Broda 1992. godine, u mjesecima listopadu i studenome slijedi demobilizacija većeg dijela brigade kroz koju je prošlo oko 5000 ljudi. Od toga broja broj poginulih branitelja je 161, dok je broj ranjenih pripadnika 751. Iz 108. ustrojeno je i nekoliko novih pričuvnih brigada Hrvatske vojske, 139. i 157. brigada.
    12.03.1992. god. -Na današnji dan 1992. godine u 57. godini života umro je Krunoslav Kern. Bio je znameniti brodski slikar i jedan od najpoznatijih hrvatskih akvarelista, pedagog i začetnik brodskog akvarela, Kolonije Sava, pokretač kolonije Slikari bolnici te pokretač crtačko slikarske škole Albert Gruber.
    12./13. 07. 1991. god. -U noći s 12. na 13. srpnja na gradskoj plaži Poloj eksplodirale su tri kumulativne mine ispaljene s bosanske strane rijeke Save. Tada je hrvatska vojska Poloj stavila pod kontrolu i prestala su kupanja.
    ožujak 1992. god. - Prekinut je riječni promet Savom zbog rata.
    02.05.1992. god. - Toga dana odigrala se jedna od najslavnijih bitaka protiv zrakoplovstva četničke JNA u Domovinskom ratu. Najprije su četnici avionima napali nešto prije 12 sati savski most a naša protuavionska obrana se nije snašla i slabo je djelovala. Po podne oko 18 sati su ponovili napad sa šest MIG-ova 21 i jednim MIG 29. Oboreno je svih šest MIG-ova 21 a MIG 29 je oštećen uspio sletjeti u Banja Luku. Nakon toga nisu više avioni letjeli niže od 3000 m. Idući dan je slijedila odmazda kada su četnici bacali bombe od 250 kg ("krmače") po civilnom stanovništvu. O tom događaju snimljen je dokumentarni film 2013. god.
    Porušeni savski most, 1992. god.
    Porušeni savski most, 1992. god.
    Krunoslav Kern-Sava
    Krunoslav Kern - Sava
    07.10.1992. god. - Hrvatska vojska je nakon pada Bosanskog Broda (06.10.1992.) minirala savski most na jednom mjestu, a zatim su četnici to isto napravili na drugom mjestu.
    1992. godine u ranim jutarnjim satima, točnije u 3.10 sati građane Slavonskog Broda je probudila strahovita eksplozija. Miniran je most. Eksplozija je bila toliko snažna da su u okolici mosta prozori i vrata letjeli iz zidova, lomili se krovovi, a stakla su popucala i u širem gradskom području. U gradu vlada relativan mir koji jedino četnici remete pucajući iz pješačkog naoružanja po Bosanskom Brodu.
    12.03.1992. god. - Umro je brodski i hrvatski akvarelist, slikar Krunoslav Kern koji je osnivač Slikarske kolonije Sava. Rođen ke 1935. god.
    1993. god. - Prema podacima Centra za obranu od poplava Sektora "D" led je na Savi zabilježen 1993. god. Prije toga led je zabilježen slijedećih godina: 1950., 1954., 1956., 1957., 1962., 1963., 1984/85., 1985./86. i 1986./87.
    22.03.1993. god. - Opća skupština Ujedinjenih Naroda rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Na taj dan u čitavom svijetu posebno se skreće pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.
    1993. god. - Osnovan je Moto klub Slavonski Brod. Napravio je puno za grad pokretanjem 2004. god. moto susreta na Poloju. Tako je Poloj postao kultno mjesto među bikerima.
    07.10.1993. god. - Tvrđava je predana od Ministarstva obrane na upravljanje Gradu Brodu. Gradonačelnik je bio Mato Vukelić
    14.08.1994. god. - Nogometni klub Marsonia ušao je u prvu nogometnu ligu. Utakmice se ne igraju na Vijušu nego na Livadi, stadionu NK Željezničar. Na ovaj datum Marsonia je odigrala prvu utakmicu u prvog kola, u Splitu protiv Hajduka, rezultat 0:0
    1995. god. - Otvoren je savski most samo za IFOR, međunarodne mirovne snage.
    03.01.1996. god. -Na Savi su se prvi puta pojavili labudovi
    1996. god. - Brodski portal SBOnlione.net vrijedno bilježi perom i slikom što se događa u gradu i na Savi i to od 1996. god. Na internetu u arhivi mogu se naći podaci od 2002. god. na ovamo. Portal je pokrenuo Željko Klindžić iz Slav. Broda.
    1997. god. - Savski most je otvoren za civilni promet.
    1997. god. - Godine 1813. Stjepan Muravić postavio je o svom trošku spomenik sv. Florijana na mjestu gdje se 1807. godine požar zaustavio. Nakon Drugog svjetskog rata, komunističke su vlasti zabranile obilježavanje dana gradskog sveca zaštitnika, a nakon demokratskog prevrata nova vlast je, istom bahatošću, promijenila sveca zaštitnika. Umjesto sv. Florijana, gradski patron je od veljače 1997. godine sv. Ivan Nepomuk. 
    Splav na Savi, 1985. god.
    Splav na Savi, 1997. god.
    29.04.1999. god. - Počelo je razminiranje Poloja. Treba deminirati 12.500 m² zemljišta. Radove izvodi zagrebački ABCD iz Zagreba, a matična je kuća ASC iz Italije. Talijanska vlada je platila 500.000 DEM za razminiranje Poloja i Bjeliša.
    ožujak 1999. god. - Đuro Đaković "Montaža" počela je radove na obnovi dijela porušene čelične konstrukcije savskog mosta. Radovi su bili gotovi u ožujku 2000. god.
    1999. god. - Počelo je uređenje Malog gradskog kupališta. Idućih godina je bilo dosta kupača ali se onda kasnije nitko više nije želio kupati na tom kupalištu.
    12.03.1999. god. - U Sisak je uplovio brod Galdovo s naftom iz Ruščice i tako je ponovo uspostavljena plovidba Savom prekinuta 1992. god. zbog rata.
    2000. god.
    2000. god. - Najam na Malom gradskom kupalištu imali su ugostitelji, braća Župan. Napravljena je splav za kupače. Te godine kupalište je bilo puno kupača.
    2000. god. - Prva fišijada u Slavonskom Brodu održana je 2000. god.
    05.04.2000. god. - Svečano je pušten u promet obnovljeni most preko Save. Obnovu je donirala američka vlada a radove izvela Montaža ĐĐ.

    28.08.2000. god. - U Savi se, kod visećeg naftnog terminala Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, utopilo devet Iranaca koji su se noću ilegalno namjeravali prebaciti u Hrvatsku.
    21. stoljeće
    Što nam je ostavilo 20. stoljeće? Porast nivoa mora u proteklom stoljeću bio je 17 cm, više nego zajedno u proteklih 3.000 godina.

    2001. god.
    2001. god. - Prema međudržavnom sporazumu između Hrvatske i BiH potpisanog 2001. god. granica na Savi je sredina plovnog puta.
    2001. god. - Brod ima 64.612 stanovnika. U odnosu na 1991. god. je više 7.383 ali ako uobzirimo da je zbog rata iz Bosne ostalo oko 15.000 protjeranih posavljaka, onda je stvarni broj stanovnika Broda u opadanju. To je rezultat devastacije gospodarstava započet 1991. god.
    2001. god. - Javna ustanova Lučka uprava Slavonski Brod osnovana je 2001. godine, a osnivač je Republika Hrvatska. Zakonom o lukama unutarnjih voda, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Lučku upravu Slavonski Brod kao javnu ustanovu za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Savi od 207-467 rkm, a luku u Slavonskom Brodu proglasila lukom od značaja za Republiku Hrvatsku.

    2002. god.
    2002. god. - Poloj je uređen za kupanje nakon 11 godina pauze zbog rata. Kupači s Malog gradskog kupališta su preselili na Poloj. Koncesiju je za 2002. god. dobila tvrtak "Poloj" u vlasništvu Ankice Galović. Tako su se brođani nakon 11 god. vratili na Poloj.
    07.07.2002. god. - Tridesetak splavara u nedjelju navečer 07.07. se svojim čamcima provozalo Savom kod Slavonskog Broda s bakljama u rukama te tako obnovilo tradiciju bakljade, staru više od 40 godina.
    Brod marka tvrđave
    2002. god. - U srpnju je počela rekonstrukcija brodskog Korza.
    23.08.2002. god. - "U vrijeme kada je gradonačelnik grada Slavonskog Broda bio Jozo Meter, doktor medicine, a njegovi zamjenici Marko Marić i Pero Matić, profesor, kada je predsjednik Gradskoga vijeća bio Vladimir Jerković, doktor medicine, dana 23. kolovoza 2002. godine uz blagoslov dekana Brodskog dekanata prečasnog gospodina Stjepana Belobrajdića i župnika župe Gospe brze pomoći prečasnog gospodina Mate Lešića, preporukom zaštitnika grada sv. Ivana Nepomuka, započe obnova ovog starodrevnoga gradskoga trga. Rekonstrukciju i uređenje trga osmislio je arhitekt Mihajlo Kranjc iz Zagreba, a radove izvelo Poduzeće za ceste d.o.o. iz Slavonskog Broda čiji je direktor Ivica Lovrić, inženjer.
    2002. god. - Brodska Posavina d.d. Slavonski Brod kupila je Duisburgu plovila i opremu za regulaciju Save: bager vedričar, istovarnu platformu, samohodnu dizalicu i tegljač. Početkom lipnja oprema je krenula za brod i nakon 22 dana su stigli u Vukovar. Četiri mjeseca su plovila bila u Vukovaru jer Srbija nije dozvolila nastavka puta do Slav. Broda.
    21.12.2002. god. - Vjesnik piše o izgradnji savskog doka na Bjelišu u Slavonskom Brodu.

    2003. god.
    lipanj 2003. god. - Slavonski Brod: Analiza uzoraka savske vode, uzeta na pet mjesta, pokazala je njeno katastrofalno stanje. O svemu će biti obaviještene i državna vodopravna inspekcija, a do daljnjeg "sanitarci" ne dozvoljavaju kupanje. Prema analizama koje su obavili stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije Sava je na kupalištu Poloj i kod splavi i kućica u petoj kategoriji, dok uzorci vode kod Gradskog kupališta i visećeg mosta odgovaraju četvrtoj kategoriji. Peta kategorija označava vodu koja nije za nikakvu upotrebu a četvrta je za upotrebu uz sustav za prečiščavanje. Za kupanje je voda druge kategorije. Inspektor je zabranio kupanje pa je Malo gradsko kupalište ostalo prazno.
    27.06.2003. god. - U organizaciji slavonskobrodske Turističke zajednice, Obrtničke komore i Ribolovnog saveza Brodske županije, u petak je na prostoru Malog gradskog kupališta održana tradicionalna Fišijada - otvoreno prvenstvo Slavonskog Broda u kuhanju fiš paprikaša. Održan je i i turnir u odbojci na pijesku i bakljada savskih splavara.
    lipanj 2003. god. - U Bosanskoj Posavini u Orašju je iz Save izvučen drveni čamac star 350 god.
    kolovoz 2003. god. - Radnici građevinskog poduzeća Božo IN završili su popločavanje pješačke staze uz savsku obalu što vodi prema športsko-rekreacijskom Centru Poloj. Za uređivanje staze je Grad Brod izdvojio 38 tisuća kuna. Popločeno je 100 dužnih metara polojske staze, a postavljene su i nove klupe duž staze.
    kolovoz 2003. god. - Vodostaj Save je toliko nizak da se na nekim mjestima može prehodati. Brodski splavari kupaju se na sprudu na sredini rijeke kod Poloja, gdje je dubina vode samo do koljena. Donijeli su stol i stolice na sredinu Save i kartaju belu.(14.08.2003.) Bio je to Baja i njegovo društvo.
    kolovoz 2003. god. - Vodostaj Save kod Slavonskog Broda u petak je za čak 16 cm premašio apsolutni minimum iz 1993. godine kada je vodostaj iznosio minus 48 cm. U petak je prema podacima meteo-postaje Jelas vodostaj Save dosegao razinu od čak minus 63 cm, a temperatura vode je bila 27 °C.
    2003. god. - Počela je izgradnja Luke Brod. Prvi radovi na gradilištu, odnosno na postavljanju ogromne betonske vertikalne obale počeli su 2003. godine i čime se ovoj riječnoj luci omogućava pretovar ravan Luci Rijeka. Biti će u mogućnosti podnijeti utovar i istovar tereta teškog i 320 tona.
    rujan 2003. god. - Dovršena je gradnja splavi "Otok sreće". poznata kao SDP-ova splav jer je splav napravilo jedno društvo iz brodskog SDP-a. (Ž. Rački, M. Gavran, D. Horvat, Z. Grčević, M. Nikšić, M. Zubak, H. Čamdžić i Ž. Prodić)

    2004. god.
    22.04.2004. god. - Osnovana je je Brodska ekološka udruga Zemlja - BEUZ.
    14.-16.05.2004. god. - Održani su prvi bikerski susreti na Poloju u organizaciji Moto kluba Slavonski Brod. Manifestacija se održava povodom dana grada Slav. Broda. Idućih godina je manifestacija prerasla u međunarodnu i puno je doprinjela turističkoj promociji grada, Save i Poloja.
    01.07.2004. god. - Počela je raditi Slavonskobrodska televizija
    Grb Udruge Čika Mata Slavonski Brod
    Grb Udruge splavara "Čika Mata"
    Eko Šarčević prvi predsjednik Udruge Čika Mata Slavonski Brod
    Željko Šarčević, prvi predsjednik Udruge "Čika Mata"
    Josip Nakić prvi dopredsjednik Udruge Čika Mata Slavonski Brod
    Josip Nakić, dopredsjednik Udruge "Čika Mata"
    Davor Miković, prvi tajnik Udruge Čika Mata Slavonski Brod
    Davor Miković, tajnik Udruge "Čika Mata"

    27.08.2004. god. - Udruga splavara i prijatelja Save "Mata Marković" osnovana je 27.08.2004. god. Skupština je održana na malom gradskom kupalištu. Dopredsjednik je bio Tomislav Bakić, tajnik Goran Mesić i blagajnik Franjo Luketić. Ubrzo je 2006. god. došlo do promjena pa je dopredsjednik postao Josip Nakić, tajnik Davor Miković i blagajnik Vlatko Vranić. Ovo rukovodstvo je Udrugu vodilo do 2013. god.
    17.09.2004. god. - Na Malom gradskom kupalištu održana je bakljada, utrka čamaca na vesla i s vanbrodskim motorom. Sve je to bilo popračeno tamburicom i fišom, pečenkom i vinom. To je organizirala Udruga splavara i Grad Brod, a medijski pokrovitelj bila je Radio Slavonija.
    2004. god. - Žarko Prodić i Mato Lombar su napravili splav na Žutoj zemlji.

    2005. god.
    25.10.2005. god. - Otvoren je novi carinski prelaz na Jelasu pa je prestala raditi carinarnica na obali Save kraj mosta. Prestale su kolone auta koje su dijelile grad na dva dijela.
    travanj 2005. god. - Potkraj travnja 2005. godine u Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod bilo je evidentirano 16.138 nezaposlenih osoba što je za 2,9% manje u odnosu na prethodni mjesec, a za 0,6% više nego u travnju 2004. godine.
    travanj 2005. god. - Razminiranje uskog pojasa uz Savu prema Poloju je rađeno i ove godine.
    svibanj 2005. god. - Što se tiče pecanja, posebno su išli podusti. Na splavi Otok sreće, upecano ih je preko 30 kom. Z. Grčević i J. Simeon upecali su deveriku 1,8 kg. U tijeku izborne kampanje za lokalne izbore na splavi je pecao Mato Arlović i bio oduševljen sa splavi.
    srpanj 2005. god. - Mato Gavran je organizirao druženje i ručak na splavi za radnike iz svoje firme, prijatelje iz Zagreba i naravno iz Broda. Posebno su zagrepčani oduševljeni splavima.
    17.09.2005. god. - Dan splavara su obilježili splavari druženjem s prijateljim na splavima. Na bakljadi je bilo malo čamaca zbog kiše koja je počela padati na večer.
    19.10.2005. god. - U NN 122/2005 od 19. listopada određeno je područje koje pripada carinarnici Brod:
    »13) Carinarnica Slavonski Brod sa sjedištem u Slavonskom Brodu na području:
    a) Brodsko-posavske županije na području gradova Slavonski Brod i Nova Gradiška, te općina Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornji Bogićevci, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje;
    b) Požeško-slavonske županije na području gradova Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, te općina Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Kutjevo i Velika.«.
    30.11.2005. god. - Sudeći po prekjučerašnjem odbacivanju sva 304 amandmana na prijedlog državnoga proračuna za 2006. godinu, moglo bi se dogoditi da ne bude ništa od kapitalnih investicija u Brodu i Brodsko-posavskoj županiji. Vlada (HDZ-ova) je na rujanskoj sjednici u Brodu obećala novcem državnoga proračuna poduprijeti gradnju istočne vezne ceste, nove zgrade Policijske uprave, dogradnju zgrade Općinskog i uređivanje i opremanje zgrade Županijskog suda u Brodu, zaštitne radove na crkvi u Sibinju, projekt Luke Brod, istočni regionalni vodovod, novu brodsku polikliniku.

    2006. god.
    siječanj 2006. god. - Izdana je građevinska dozvola za nastavak radova na sportskoj dvorani Vijuš
    2006. god. - Prvu plovidbu Savom organizirala je 2006. god. Udruga splavara "Čika Mata" i plovilo se do Siska. Dio čamaca je do Siska prevežen kamionima.
    05.07.2006. god. - Brodska ekološka udruga Zemlja unutar projekta "Suradnjom do čistije Save" financiran od Regionalnog centra za zaštitu okoliša Centralne i Istočne Europe u okviru Dunavskog regionalnog projekta organizira regionalnu radionicu koja je održana 05.07. 2006.(srijeda) od 10 sati u Slavonskom Brodu u ulici dr.Mile Budaka br. 1 u Slavonskom restoranu (Bivši restoran Đuro Đaković).
    07.07.2006. god. - Na malom gradskom kupalištu u Slavonskom Brodu održana je 7. fišijada u kojoj je sudjelovalo 110 natjecatelja u kuhanju fiš čorbe. Pobjedio je Ivan Budišić a do kasno u noć Brođane je na obali Save zabavljale grupe Širok šor i gosti sa mora Arbanasi.
    26.08..2006. god. - Dan splavara s prelijepom bakljadom na kojoj je učestvovalo oko 30 čamaca.
    20.09.2006. god. - Proteklog lipnja najavljivan je i prijem prvih brodova za pretovar robe na prvom od devet vezova koliko će ih biti sagrađeno u Luci Brod. No, brodovi će morati pričekati još izvjesno vrijeme jer Hrvatske željeznice nisu na vrijeme sagradile prugu koja bi povezivala Luku sa Željezničkim kolodvorom. Ipak, ovih dana obavljaju se pripremni zemljani radovi na budućoj trasi pruge u duljini od 200 metara. U Luci Brod odgađanje početka prvog pretovara robe iskoristili su za završetak radova na prvih 125 metara vertikalne obale koja će moći podnijeti utovar i istovar tereta teškog i 320 tona. Godišnje će se u Luci pretovarivati oko 1,5 milijuna tona robe. Završetak je planiran za 2014. god.
    04.12.2006. god. - Premijer dr. sc. Ivo Sanader u pratnji visoke delegacije Vlade RH, dana 04. prosinca 2006. godine, posjetio je i svečano otvorio Carinarnicu Slavonski Brod, koja je smještena u krugu tvrtke Đure Đaković i koja će zapošljavati ukupno 174 djelatnika.
    23.12.2006. god. - Prema pisanju portala SBOnline rafinerija nafte u Bosanskom Brodu definitivno odlazi u ruke ruskom kupcu. Narodna skupštine Republike Srpske na sjednici zatvorenoj za javnost dala je suglasnost Vladi RS da u ponedjeljak, 25. prosinca, potpiše ugovor s ruskom kompanijom Zarubžnjeft o privatizaciji naftne industrije Republike Srpske. Prema ugovoru Rusi će za 65 posto vlasništva nad Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu, 80 posto Petrola i 62,3 posto vlasništva nad Rafinerijom ulja Modriča platiti 979 milijuna eura.
    2006. god. - NATO je od 2006. do 2008. godine ispitivao zagađenost Save, te su njegovi stručnjaci pronašli antibiotike koji se koriste za sintezu Sumameda nekoliko kilometara uzvodno od Zagreba, gdje je smješten pogon Plive. Franjo Plavšić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju za takvo stanje kaže da ne predstavlja akutnu opasnost po zdravlje ljudi, ali i to da se u takvim uvjetima u prirodi mogu stvoriti bakterije otporne na antibiotike. Najveća koncentracija antibiotika je kod Siska.

    2007. god.
    10.03.2007. god. - Članovi Brodske ekološke udruge Zemlja (BEUZ) su ove subote počeli sa sadnjom drveća na Poloju. Vedra ekipa uz pomoć donatora nabavila je sadnice te uz tehničku pomoć radnika i tehnike Komunalca posadila 120 stabala.
    svibanj 2007. god. - Na Poloju bio je 4. po redu susret bikera. Slavonski Brod je prošloga vikenda ponovno bio bikersko središte Europe. Tisuće motocikla slile su se na gradske ulice i na Poloj, bilo je tu, po običaju, puno sjajnih strojeva, izvrsnih vozača, paljenja guma, dobroga rock and rolla i, što je najvažnije, neograničene količine odlične zabave.
    Bajina splav
    Splav na motorni pogon Slavka Levojevića (snimljeno 02.06.2007. god.)
    travanj 2007. god. - Nakon punih 16. godina otvoren je Restoran Brođanka u vlasništvu firme "Uni-tel-a" iz Slav. Broda. Tvrtka je vlasništvo Dragana Marića. Građevinske radove obavila je tvrtka "Baza" iz Sibinja.
    25.04.2007. god. - Slavko Levojević - Bajo napravio je splav na motorni pogon s kojom je na plovidbi iste godine doplovio u Sisak. Porinuta je u Savu 25.04.2007.
    travanj 2007. god. - Upravo je u mjesecu travnju 2007 g., nakon 14 mjeseci mukotrpnog skupljanja PET ambalaže, skupljena milijardita boca. Vrijednost prikupljene PET ambalaže iznosi oko 500 milijuna kuna. Osoba koja je skupila milijarditu bocu dobila je novčanu nagradu. Pitate se što ste dobili vi ili ostali građani? Čišći okoliš i sačuvane sirovine na kojima će nam naredne generacije biti zahvalne ili bi to bar trebale biti.
    22.04.2007. god. - U Klakaru je bila središnja proslava Dana planeta zemlja (organizirao BEUZ i Općina Klakar) gdje se pričalo o bari Dvorini i Gajni. Splavari, oko 15 čamaca, išli su Savom u Klakar i prisustvovali prigodnom programu, domjenku uz tamburaše i krenuli natrag oko 15 sati.
    lipanj 2007. god. - Počeli su radovi na sportskoj dvorani na Vijušu.
    01.06.2007. god. - U Zagrebu je prvi put održan sastanak potpisnika Okvirnog sporazuma o slijevu rijeke Save i tom je prigodom odlučeno da će se upravo taj dan slaviti kao Dan rijeke Save.
    22.-25.06.2007. god. - Organizirana je druga plovidba Savom do Siska, 224 km u jednom smjeru. Učestvovalo je 21 plovilo s ukupno 47 savoplovaca. Do Siska su plovila prevežena kamionima, a neki su plovili u oba smjera.
    26.06.2007. god. - Započeo je ovogodišnji, 28. saziv akvarelističke Kolonije Sava.
    07.07.2007. god. Održana je na Makom gradskom kupalištu fišijada s 126 učesnika. Prvo mjesto i 2.000 kuna nagrade osvojio je Miroslav Matijević.
    srpanj 2007. god. Proradili su bazeni u Migalovcima. Prevoz je brodski Komunalac organizirao besplatno.
    25.08.2007. god. - Bio je Dan splavara i održana izuzetno lijepa bakljada.

    2008. god.
    21.02.2008. god. - Posavska Hrvatska donosi tekst o zimskom ribolovu, haklanju kod šlepova u Ruščici.
    10.03.2008. god. - Održana godišnja skupština udruge splavara "Čika Mata"
    travanj 2008. god. - Proradile su slavine s pitkom vodom uz cestu za Poloj tako da nije više potrebno od kuće u karnisterima nositi vodu na splav.
    15.-17.05. 2008. god. - Održani peti mega bikers susreti na Poloju
    01.06.2008. god. - Međunarodna komisija za slijev rijeke Save - Savska komisija organizirala je 1. lipnja u Sisku prvu službenu proslavu Dana rijeke Save za 2008. godinu. To je prva proslava Dana rijeke Save od njegova proglašenja prošle godine.
    24.-28.06.2008. god. - Organizirana je treća plovidba Savom, ovaj puta do Županje i natrag.
    30.08.2008. god. - Bio je Dan splavara i održana je bakljada
    20.10.2008. god. - Prema pisanju 24 sata iz kotlovnice Brod-Plina u naselju Kralja Tomislava u Slav. Brodu, iscurilo je oko 2 t nafte u kanalizaciju pa u Savu. Naftu su primjetili savski ribiči.
    11.09.2008. god. - Te godine zadnje kupanje na splavi za normalne kupače. Oni hrabriji kupaju se i dalje.
    2008. god. - U listopadu je počela obnova staze na šetnici Obale braće Radića. Radove izvodi Brodska Posavina.

    2009. god.
    14.01.2009. god. - Prema pisanju portala Index, Hrvatska planira do 2015. god. završiti projekt kojim bi Sava postala plovna cijelim tokom od Siska do Beograda i to 330 dana u godini. Predstavljen je projekt japanske tvrtke Pacific Consultants International prema kojem bi trebali ploviti brodovi nosivosti 3000 t a projekt bi stajao 82,4 milijuna eura.
    25.02.2009. god. - Zabilježen je jaki smrad iz rafineriju u Bosanskom Brodu koja je počela raditi prije nekoliko mjeseci. Rafinerija je prestala s radom ratne 1992. god.
    27.03.2009. god. - Održana je Izvještajna godišnja skupština udruge splavara Čiča Mata u domu Strossmayer. Eko Šarčević je i dalje predsjednik.
    svibanj 2009. god. - Bilo je toplo pa je krajem svibnja počelo kupanje na Savi.
    svibanj 2009. god. - Za Dan grada održan je susret bikera na Poloju, najveći do sada. Bilo je oko 25.000 posjetitelja.
    Čamac Likaj1
    Čelični čamac Likaj1 prije prve zvanične plovidbe, 13.06.2009. god.
    09.06.2009. god. - Napravljen je čelični čamac Likaj1, samogradnja Zdravka Grčevića. Crteže čamca na vesla, Galdovo ustupio je N. Brnadić, pomogao je crtati Igor i čamac je prinut u Savu na mjestu betonske rampe prije Migalovaca. Čamac je prevezen kamionom i istovaren kamionskom dizalicom te na cijevima transportiran do vode. Damir Magić je došlepao čamac na splav Otok sreće.
    13.06.2009. god. - Čamc Likaj1 predstavljen je brodskim splavarima na splavi. Zdenko Matačić napisao je povodom toga događaja članak za Glas Slavonije. Promotivna vožnja bila je s tri pente. Vozio je Damir Magić. Kuma čamca bila je Mirna Grčević
    16.06.2009. god. - U Županji je pristao riječni 80-metarski francuski cruiser "Victor Hugo" s 69 putnika. Iz Budimpešte je trebao doploviti do Slavonskog Broda ali nije mogao zbog niskog vodostaja.
    22 - 28.06.2009. god. - Organizirana je četvrti puta plovidba Savom do Lonjskog Polja i natrag. Plovidbu je organizirala Udruga splavara "Čika Mata" a sudjelovalo je 7 plovila.
    26.06.2009. god. - Održana je fišijada na Malom gradskom kupalištu.
    60.06.2009. god. - Zdravko Điri je ulovio soma teškog 75 kg i dugačkog 2,2 m.
    28.08.2009. god. - Ekološka udurga Beuz organizira party na Poloju, "do jutra i sutra". Zarađeni novac namjenjen je uređenju Poloja.
    28.08.2009. god. - Održana je bakljada. Dan je bio kišovit pa se odazvalo malo čamaca.
    26.09.2009. god. - Brod je proglašen najljepšim kontinentalnim gradom. U akciji Hrvatske turističke zajednice Slavonskom Brodu pripao je “Zeleni cvijet” za najuređeniji kontinentalni grad u Republici Hrvatskoj. Dio zasluge za to priznanje pripada i Splavarskoj ulici.
    listopad 2009. god. - Moto klub Brod organizirao je prvi puta na Poloju natjecanje u pečenju pečenki - Pečenkijadu. Ujedno je to obilježavanje zatavranja sezone vožnje motorima.
    02.10.2009. god. - Bila je prva turistička vožnja i promocija broda "Graničarka" vlasništvo Turističkog obiteljskog gospodarstva Kereković.
    27.11.2009. god. - Nakon 19 godina i 11 mjeseci danas je otvorena dvorana Vijuš. Izgradnja dvorane počela je 27. prosinca 1989. godine ali je prekinuta zbog rata i onda se dugo čekalo na dovršenje. Kapacitet fiksnih tribina je 2200 gledatelja.
    28.12.2009. god. - Turistički brod "Graničarka" vlasništvo Ivana Kerekovića iz Živika je nabujala Sava potopila u Pričcu.
    2009. god. - Sustav obilježavanja na Savi potpuno je obnovljen 2009. godine (nakon 20 godina)
    2009. god. - Na prijedlog splavara MO "Mikrorajon" predložio je gradu da se put prema Poloju nazove Splavarska ulica što je i učinjeno. Tako Brod ima ulicu u kojoj nema ni jedne kuće, ali zato ima oko 70 splavi. U Osijeku također postoji Splavarska ulica ali bez splavi.
    2009. god. - Cijele godine riba nije pecala na splavi. Isto se nastavilo i idućih godina pa je ribolov polako zamirao u Splavarskoj ulici.

    2010. god.
    09.03.2010. god. - Održana je godišnja skupština Udruge splavara "Čika Mata". Gradonačelnik Duspara obećao je potporu Grada i gradske Turističke zajednice djelovanju Udruge naglasivši kako je i stručna komisija Hrvatske turističke zajednice prilikom lanjskog izbora Slavonskog Broda za najuređeniji hrvatski kontinentalni grad u akciji Zeleni cvijet visoko cijenila doprinos Splavarskog naselja ukupnom dojmu Grada.
    svibanj 2010. god. - Na Poloju bio je 7. po redu Mega bikerski susret čiji je ponovno odlični organizator bio Moto klub Brod. Slavonskobrodski su bikeri pokazali kako ih unutarklupski problemi nisu previše uzdrmali te su posao odradili na vrhunskoj razini. Bila su to tri dana i noći prepuni dobre zabave.
    lipanj 2010. god. - Sedinom mjeseca u Brodu je bilo neubičajeno puno komaraca. Čak ih je bilo i preko dana na splavi što nije bilo prijašnjih godina kada su na splav dolazili tek pred zalazak sunca.
    14.06.2010. god. - Doplovio je u Slavonski Brod prvi puta riječni turistički kruzer „Victor Hugo“ najvećeg europskog turističkog riječnog brodara Croise Europe. Dug 82 metra i na putovanju od Budimpešte do Siska doveo je 82 francuska turista u Slavonski Brod. Gosti iz Francuske posjetili su tvrđavu i prošetali gradom. Brod ima gaz oko 100 cm, 82 m duljine, 9,5 m širine, 550 t i 52 kabine.
    18-27.06.2010. god. - Splavari su odplovili čamcima za Lonjsko polje. Planirano trajanje plovidbe je devet dana ali je izlet čamcima prekinut zbog kiše i ubrzanog rasta vodostaja. Tako su splavari došli do Lonjskog polja, postave kamp a voda uđe u šatore a kiša nije prestajala. Vratili su se prije plana.
    25.06.2010. god. - Sava je od nedjelje do petka (25.06.) narasla na 750 cm. U jednom danu narasla je 3 m što se nitko ne sjeća.
    02.07.2010. god. - Po redu 11. Fišijada je organizirana na Savskoj obali, na parkiralištu kod stadiona NK Marsonie, okupila je oko 160 ekipa koje su se natjecale u kuhanju fiša. Fišijada je održana u sklopu Savskog sajma koji je završnica nacionalnog projekta "Lijepa naša Sava" čiji su pokrovitelji Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Coca Cola HBC Hrvatska, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, te Hrvatska turistička zajednica.
    23.10.2010. god. - Članovi brodskog Kluba podvodnih aktivnosti “Marsonia” za ronjenja u rijeci Savi u blizini izletišta na Poloju otkrili su dio mlaznog motora MiG-a 21, zrakoplova bivše JNA koji je 1992. godine raketirao savski most i Slavonski Brod.
    28.08.2010. god. - Organizirana je bakljada koju je kao i prošle godine pokvarila kiša. Učestvovalo je oko 20 čamaca uz kišu koju je povremeno padala.
    rujan 2010. god. - U sklopu pretpristupnih fondova IPA Europske unije omogućena su sredstva za sufinanciranje projekta izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje s izgradnjom uređaja za pročišćivanje otpadnih voda na području grada Slavonskoga Broda. Provedba projekta započela je potpisivanjem Ugovora za nadzor nad radovima i potpisivanjem Ugovora za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje s odabranim izvođačima u rujnu 2010. godine.
    28.10.2010. god. - U Luci Brod, koja se prostire na više od 800.000 četvornih metara, obavljeni su prvi pretovari teškog tereta. Riječ je o dijelovima kotla proizvedenima u Đuro Đaković Termoenergetskim postrojenjima, koji su utovareni na teretni brod te transportirani do Turske. Pretovar tereta teških ukupno i do 350 tona ne bi bio moguć, napominje ravnatelj Luke Brod Marijan Jurić, bez specijalnih dizalica. »To je prvi takav transport u povijesti Slavonskog Broda i Luke. Riječ je o specijalnim teretima od 50-60 do 130 tona po elementu«, kaže Jurić
    »HŽ Cargo dobio je tridesetogodišnju koncesiju za kontejnerski i rollo terminal. Otvorenje kontejnerskog terminala planira se ovog mjeseca, kao i početak radova na infrastrukturi predviđenoj projektnom dokumentacijom«, napominje Jurić, dodajući da je Cargo u Luku Brod dopremio dizalicu za kontejnerske terete.
    Ravnatelj Luke Brod Marijan Jurić upozorava na problem plovnosti rijeke Save, koji se, kaže, jako sporo rješava. »Problem nam je kod Novoga Grada i Slavonskog Šamca velika količina sedre koja se mora skinuti kako bi se sa sadašnjih sedam plovnost povećala na 10 mjeseci.
    U lučkom je području osigurano je zemljište za Remontni centar za brodove, koji bi bio temelj za buduće riječno brodogradilište.
    03.11.2010. god. - U velikoj dvorani Gradske knjižnice, Trg Stjepana Miletića 12, otvara se izložba fotografija pod nazivom "SAVA - MOJA PRIČA". Autor izložbe je Branko Skoković - Gaga iz ekološka udruga BEUZ.
    11.11.2010. god. - Robert Firec je u Savi upecao pastrvu, tešku 2,2 kg. Unazad nekoliko godina upecao je nekoliko manjih pastrvi.
    U planu 2010. god. Vlada RH je planirala u 2014. god. produžiti brodski kej do iza mosta na Savi, produžiti za oko 700 m, s ciljem stabiliziranja obale.

    2011. god.
    2011. god. - Komaraca na Savi nije ni bilo, doslovno.
    2011. god. - U sklopu pretpristupnih fondova IPA Europske unije omogućena su sredstva za sufinanciranje projekta izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje s izgradnjom uređaja za pročišćivanje otpadnih voda na području grada Slavonskoga Broda. Tijekom 2011. godine potpisani su i ugovori za nabavu opreme za održavanje sustava odvodnje te Ugovor za projektiranje i izgradnju uređaja za pročišćivanje otpadnih voda. Puštanjem u pogon navedenoga pročišćivača trebala bi se postići II. kategorija kvalitete vode rijeke Save.
    24.03.2011. god. - U Slavonskome Brodu je predstavljen projekt "Razvoj nautičkog turizma na rijeci Savi i promocija regija Posavina – Sava navigo" koji zajednički provode Centar za razvoj unutarnje plovidbe iz Hrvatske i Centar za okolišno održivi razvoj iz Bosne i Hercegovine.
    26.04.2011. god. - Hrvatska vlada forsira projekt uređenja plovnog puta rijeke Save od Siska do hrvatsko-srpske granice vrijedan 81,75 milijuna eura. Hrvatska bi trebala osigurati nešto više od 50 milijuna eura, a Bosna i Hercegovina 30 milijuna. Projekt nema uporište u stvarnim gospodarskim potrebama. Ako netko nepotrebno planira investirati 81 milijun eura u “regulaciju” Save a kasnije još i 4 milijuna eura svake godine za troškove redovnog održavanja onda možemo govoriti samo o korupciji. Radi se o razrađenom sustavu prelijevanja javnog novca u privatne džepove – tvrdi Tibor Mikuška iz Društva za zaštitu ptica i okoliša, koje je zbog tog projekta na Upravnom sudu tužilo Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša. Kao ulazne parametre koristili su projekcije rasta BDP-a do šest posto u 2010. godini, a u razdoblju od 2011. do 2015. rast od 3 do čak 5,5 posto. Predvidjeli su da će promet kroz naše luke - Sisak i Slavonski Brod - dramatično rasti i da će već 2012. godine ukupan promet te dvije luke doseći 1,3 milijuna tona godišnje, te da će Savom proći čak 1330 trgovačkih brodova tijekom iduće godine. Trenutačno Savom u godini dana prođe tek 200-tinjak brodova koji zajedno prevezu oko 200 tisuća tona tereta. U posljednjih deset godina promet rijekom Savom se prepolovio – kaže Tibor Mikuška.
    08.05.2011. god. - U prigodi Dana Brodsko-posavske županije i Dana Grada Slavonskog Broda Kajak-kanu klub Marsonia, u nedjelju 08. svibnja održao jetradicionalnu regatu u kajaku i kanuu "Slavonski Brod 2011." Regata je održanao na rijeci Savi u centru grada.
    13.05.2011. god. - Posavska Hrvatska piše o osmoj bikerskoj republici Brod koja je održana na Poloju u organizaciji Moto kluba Brod. Bilo je oko 3000 bikera. Događaj koji je od vikend-okupljanja motorista prerastao u brend kluba, grada Broda i regije.
    02.06.2011. god. - "Atlas rijeke Save za nautički turizam", zajednički projekt udruženja 17 gospodarskih komora Ekonomske regije u slijevu rijeke Save (ERUSRS) iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, predstavljen je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) – Županijskoj komori u Sisku.
    17.06.2011. god. - Posavska Hrvatska od 17.06.2011. piše o Luci Brod u kojoj je u zadnjih godina pretovareno 6 milijuna tona tetreta.
    18.-26.06.2011. god. - Organizirana je peta po redu plovidba Savom.
    01.07.2011. god. - Održana je fišijada na parkiralištu ispred stadiona kraj Save.
    03.10.2011. god. - Na svega od jedan i pol metar dubine rijeka Sava u svojem niskom vodostaju, koji ne pamte ni najstariji Posavljaci, otkrila je kod Novog Grada (općina Odžak) potopljeni ratni brod iz 2. svjetskog rata. Vidljivi su projektili razbacani po olupini. Radi se o ratnom brodu iz Drugoga svjetskog rata koji su u to doba savezničke snage bombardirale i potopile.
    28.10.2011. god. - Održana 3. slavonskobrodska pečenkijada na Poloju. Ekipa "Galeba" iz Šibenika, uz još 31 ekipu od kojih je većina bila iz Slavonije, pobjednik je ovogodišnje pečenkijade.
    2011. god. - Prema popisu stanovništva Brod ima 5.000 manje stanovnika nego 2001. god. Od 1991. god. Brod svakim popisom ima sve manje stanovnika. Prije 1991. god. svakih 10 god. Brod je imao povećanje stanovništva za oko 10.000.

    2012. god.
    19.01.2012. god. - Grad Slavonski brod s Hrvatskim vodama potpisao je ugovor o tridesetogodišnjem zakupu Poloja koji nije u gradskom vlasništvu.
    19.01.2012. god. - Projekt hidroelektrana na Savi Slovenci su počeli ovoga tjedna operacionalizirati. Sa slovenske strane projekt obuhvaća gradnju ukupno sedam elektrana u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a u ovoj se fazi krenulo s izradom dokumentacije za njih tri. Institut 'Hrvoje Požar' izradio je projekt hrvatskih hidroelektrana na Savi koji bi se mogao realizirati u roku od najmanje šest ili sedam godina. Slovenske hidroelektrane utječu već sada, a utjecat će još i više na vodni režim i mogu dovesti do većih kolebanja vodostaja, daljnjeg povećanja maksimalnih protoka vodnih valova, smanjenja donosa šljunka s uzvodnih dijelova slijeva, a time i do daljnje degradacije savskoga korita, upozoravaju hrvatski stručnjaci.
    2012. god. - Komaraca je bilo vrlo malo, ništa prema nekoliko godina ranije. Nešto više komaraca bilo je gdje ima više drveća.
    Zaleđena Sava 2012
    Zaleđena Sava u Splavarskoj ulici, 09.02.2012.
    veljača 2012. god. - Sava se zaledila i zabrinula splavare ali štete je bilo samo na nekoliko splavi. Prije toga zadnji puta je Sava bila zamrznuta 1985. god. Opširnije o zaleđenoj Savi je u posebnom prilogu na ovoj web stranici.
    09.02.2012. god. - Najniža temperatura ove zime zabilježena je 09.02.2012. od -26 stupnjeva kada je Brod bio najhladniji grad u Hrvatskoj.
    09.02.2012. god. - Potpisan ugovor o gradnji mosta na Savi na koridoru V c između RH i BiH na Savi kod Svilaja. Vrijednost ugovorenih radova je malo manja od 21 milijun eura, a cijeli projekt u jednakom će omjeru financirati Hrvatska i BiH. Budući most trebao bi biti dug 640, a širok 29 metara i betonsko-čelične konstrukcije. Čelični dio konstrukcije bit će težak pet tisuća tona. Predviđeno je da gradnja traje 24 mjeseca od trenutka kada počnu radovi.
    svibanj 2012. god. - Održani su na Poloju deveti mega biker susreti
    2012. god. - Tijekom godine je Žofa (Ivan Petričević) gradio i uglavnom dovršio splav na Žutoj zemlji.
    15.06.2012. god. - Službeno je otvorena sezona na Poloju. Poloj je uistinu obogaćen sadržajima za cjelodnevni, aktivni, ljetni odmor. Postavljene su 52 ležaljke i 26 suncobrana, a u vodi aqua-park i igralište za odbojku, te uz plažu tuševi. Tu su i dvije osmatračnice za spasilačku službu, a u dogovoru s Javnom vatrogasnom postrojbom i čamac za spašavanje. Voditeljica Poloja je Antonija Krajina , a njena zamjenica je Lana Šimić.
    28.06.2012. god. - Objavljena je informacija u brodskim sredstvima informiranja o izgradnji brodske porte, preuređeni stari šlep na kojem će biti policija, carina, Lučka uprava, Kapetanija, Turistička zajednica i ugostiteljski objekt. Biti će ukotvljen nasuprot tvrđave.
    lipanj 2012. god. - Krajem lipnja, relativno potiho i iznenada, Ljeto uz 40+ ipak je otpočelo svoju drugu sezonu na Malom gradskom kupalištu. U organizaciji sudjeluju predsjednik Kluba 40+ Bratislav Bukvić te članovi Dragomir i Vera Maljković, Alma Jarić i Renata Požgajčić
    06.07.2012. god. - Održana je fišijada na parkiralištu kraj stadiona Marsonije.
    kolovoz 2012. god. - Članovi povjerenstva "Zeleni cvijet" boravili su dva dana u Brodu. Tom prilikom je promovirana brodica "Arka" Josipa Tuteka kao turistički brod.
    30.07.2012. god. - Splavarska ulica je već dugo poznata u Hrvatskoj. Večernji list piše da se "ovdje se ne raspravlja o politici i vjeri..."
    25.08.2012. god. - Održana je bakljada i obilježen Dana splavara.
    13.10.2012. god. - Održana je na Poloju četvrta pečenkijada u organizaciji Moto kluba "Brod".
    14.10.2012. god. - Održan Županijski ribički kup u Slav. Brodu.
    09.11.2012. god. - Otvoreni radovi na pročistaču otpadnih voda u Slavonskom Brodu. Vrijednost projekta: 11,6 mil.eura, trajanje projekta: 2012 - 2014, investitor: HRVATSKE VODE
    19.11.2012. god. - Predstavljeni detalji Projekt kampa u sklopu SRC 'Poloj'. Na osnovu ranijeg dogovora s Ministarstvom turizma na izradi projektne dokumentacije potrebne za izgradnju kampa na „Poloju“ radi zadarska tvrtka“ Effectus“ specijalizirana za kamping industriju. Projektom izgradnje kampa na „Poloju" planirano je oko 150 smještajnih jedinica. To znači da bi se ovim projektom realno moglo ostvariti između 25.000 i 30.000 noćenja u sezoni.
    19.12.2012. god. - U veljači su razbijali led na Savi brodovi "Davor" u vlasništvu Dunavskog Lloyda iz Siska i "Marsonija" vlasništvo Brodske Posavine iz Slavonskog Broda. Posada broda "Davor" predložena je za priznanje Plava vrpca. Plavu vrpcu Vjesnika utemeljio je 1966. godine Ratko Zvrko, hrvatski književnik i tadašnji urednik Pomorske redakcije u Vjesniku.
    2012. god. - Udruga splavara "Čika Mata" je zaspala pa nije održana godišnja skupština.

    2013. god.
    01.08.2013. god. - Federalna TV susjedne drževe objavila je vijest da su ronioci iz Brčkog pronašli u mulju rijeke Save čamac star više od 1000 god.
    15.02.2013. god. - S radom počeo brodportal.hr u vlasništvu Galovića (SBTV i radio Slavonija). Od prvog dana kao sportski novinar radio je nekoliko mjeseci i jedan splavar, Krešimir Grčević. Portal je u idućim godinama objavljivao priloge iz Splavarske ulice.
    07.03.2013. god. - Izašao je prvi broj novog tjednika, novine pod nazivom Brodski vjesnik. Direktor je Goran Gavranić. Tjednik je objavljivao priloge iz Splavarske ulice.
    10.04.2013. god. - Internetski Brodportal piše kako splavari dežuraju kraj nabujale rijeke. Tog proljeća je Sava bila izvan prirodnog korita oko 1,5 mjeseci.
    Darko Pavlić, 31.03.2012.. god.
    Darko Pavlić (snimljeno 31.03.2012.)

    11.04.2013. god. - Iznenada je umro jedan od splavara, poznat kao Panta ili Fanta, Darko Pavlić. Bio je na splavi s Mikićem. Sjećamo ga se s brojnih druženja na Savi, posebno kada nam je pjevao i pripremao jelo. Rođen je 1952. god.
    05.05.2013. god. - Prema pisanju Brodportala u brodskoj luci nalazi se do sada najveći teretni brod, dugačak 135 m i širok 12 m. Prevesti će 900 t dijelova kotla spalionice smeća u Cardiff (Wales). Kotao je proizveo ĐĐ TEP a cijena riječnog transporta ovakvih tereta je i do 50 % jeftinija.
    10.-12.05.2013. god. - Na Poloju su u organizaciji Moto kluba Brod održani 10. po redu Mega bikers sustreti.
    18.05.2013. god. - Održana je izborna skupština Udruge splavara Čika Mata. Novi predsjednik je Zdravko Grčević, dopredsjednik Slavko Levojević, tajnik Dražen Firec i blagajnik Vlado Vranić. Skupština je održana na Nakićevoj splavi.
    12.06.2013. god. - U Brodu je pristao riječni kruzer "Victor Hugo".
    14.06.2013. god. - U Slavonskom Brodu bila je premijera dokumentarnog filma "MOST" o rušenju šest aviona MIG 21, događaju koji se odigrao 02.05.1992. kada su četnici avionima napali savski most. Film je snimio SBFILM a redatelji su Bernard Karakaš i Boris Predmerski.
    22.06.2013. god. - Isplovili su splavari na putovanje do Lonjskog polja, selo Pusku udaljeno 175 vkm. U Brod su se vratili 30.06.2013. Bilo je 7 splavara sa četiri plovila. Skraćeni tekst o putovanju objavljen je u Brodskom vjesniku koji je napisao Z. Grčević a puna verzija pod nazivom Kapetanov dnevnik objavljena je na stranici www.splavari.zzl.org.
    01.07.2013. god. - Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije, Slavonski Brod najveći pogranični grada a Sava jugoistočna granica EU.
    03.07.2013. god. - U organizaciji Turističke zajednice Grada Slavonskog Broda, u Splavarskoj ulici na splavi Josipa Tuteka predstavljena je prezentacija programa završnice projekta „Lijepa naša Sava 2013.“ Predstavljanju je bio nazočan i predsjednik gradske Turističke zajednice gradonačelnik Mirko Duspara, koji je izrazio zadovoljstvo da je Brod domaćin završnice ovoga projekta, koju označava fišijada.
    06.07.2013. god. - Održana je fišijada na parkiralištu kraj stadiona Marsonije. Prvi puta kuhan je fiš u kotlu od 1000 l. Pobijedio je Ivan Kitanović iz Velike Kopanice.
    srpanj 2013. god. - Ulovljeno je na ušću Glogovice nekoliko somova kapitalaca, od 40, 60 i 90 kg.
    srpanj 2013. god. - Venceslav Vavrouš, pomoćnik ravnatelja Agencije za vodne putove izvjestio je da se uskoro mogu očekivati radovi na osiguravanju plovidbe Savom 90 % dana, a sada se plovi oko 70 % dana u godini. Početkom godine potpisan je ugovor za izradu glavnog projekta koji bi trebao biti gotov do kraja 2014. god. Akcija je koordinirana s BiH koja će osigurati novac preko Svjetske banke a RH iz europskih fondova.
    30.08.2013. god. - Prema pisanju portala SBonline čopor pasa lutalica je ganjao bicikliste i motoriste na putu prema Poloju.
    31.08.2013. god. - Bio je Dan splavara i održana je bakljada u kojoj je učestvovalo 15 plovila. Događaj su obilježili brodski mediji, portali, radio i SBTV. Vrijeme je bilo ugodno.
    31.08.2013. god. - Održan je savski maraton od igrališta Marsonije do Poloja i čiščenje Save u organizaciji Kluba podvodnih aktivnosti "Marsonia". Natjecanje je održano u sklopu ronilačkog kampa na Poloju gdje su učestvovali ronioci iz cijele Hrvatske i BiH a trajao je tri dana .
    27.09.2013. god. - Otvoreni su konačno novo izgrađeni vanjski i unutarnji bazeni na Vijušu.
    rujan 2013. god. - Pojavile su se dvije nove splavi, jedna kraj splavi Slavka Levojevića i druga bliže Poloju koju grade sinovi poznatijeg Zdravka Sočkovića.
    18. i 19.10.2013. god. - U organizaciji Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje održan Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Rijeka Sava u povijesti”. Skup je održan u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, uz novčanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Bilo je 26 izlaganja na ovu jedinstvenu temu, koja je, na taj način, osvijetljena s različitih aspekata od rimskih vremena do Domovinskog rata. Na skupu je sudjelovalo 30 znanstvenika – povjesničara, arheologa i filologa iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
    Brodica Arka
    Brodica Arka u plovidbi maglovitom Savom, 17.11.2013.
    19.10.2013. god. - Moto klub Brod organizirao je po peti puta Pečenkijadu, natjecanje u pečenju pečenki. Pobijedili su gosti iz Kumanova, a drugo mjesto je pripalo ekipi Slavice Nikšić i prijateljima. Natjecale su se 44 ekipe. Kao i prijašnjih godina učestvovala je ekipa Udruge splavara. Dan je bio prelijep pa je Poloj bio pun.
    listopad 2013. god. - Pročistač otpadnih voda sagrađen na ušću Glogovice u Savu počeo je s probnim radom.
    listopad 2013. god. - Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radiotelevizija i ove su godine, tijekom turističke sezone, proveli tradicionalnu akciju „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku" u kojoj se nagrađuju najbolje hrvatske turističke destinacije, hoteli, marine, kampovi i plaže, te ustanove, institucije, udruge i pojedinci koji doprinose unapređenju kvalitete i konkurentnosti hrvatske turističke ponude. Slavonski Brod je dobio priznanje Posebno priznanje za napredak u uređenju kontinentalne plaže - Plaža Poloj, Slavonski Brod.
    listopad 2013. god. - Oko sredine mjeseca ekipa HTV-a snimala je nekoliko dana emisiju o Savi, splavarima i Splavarskoj ulici. Po Savi su ih vozali čamcima Miki Glavaš i Darko Janković.
    23.10.2013. god. - Ekipa televizije RTL snimala je prilog o Festungu pa su bili i u Splavarskoj ulici i snimili prilog. Bili su na splavi kod Zdravka Grčevića a dovela ih je TZ Slavonski Brod, g-đa Vesna Živković.
    studeni 2013. god. - Josip Tutek - Joka završio je radove na preinakama svoje brodice "Arka" tako da može voziti turiste. To je prvo plovilo te vrste u Splavarskoj ulici. Kako je Sava narasla, Arka je zaplovila.
    11.12.2013. god. - U okviru ukupne sanacije i zatvaranja brodskog odlagališta otpada 'Vijuš', gradska Uprava i Fond, 2005. godine, potpisali su ugovor s osam aneksa, kojima je definirano 'fazno' saniranje odlagališta do izgradnje i stavljanja u funkciju županijskog Centra za gospodarenjem otpadom. Odlagalište na Vijušu bi trebalo biti zatvoreno 2018. god.
    28.12.2013. god. - Udruga splavara "Čika Mata" organizirala je prvi novogodišnji domjenak za svoje članove koji je održan, naravno u Splavarskoj ulici kod splavi "Liman".
    Krajem godine tvrtka Crodux, u vlasništvu Ivana Čermaka, dobila je lokacijsku dozvolu za izgradnju termoelektrane pokraj Slavonskog Broda, piše Lider.Planirana je gradnja termoelektrane na plin snage 600 megavata, a ulaganje je vrijedno oko 450 milijuna eura. Lokacija je na području Luke Brod. Izgradnja bi trebala početi 2014. god. a puštena u pogon 2018. god. Biti će to najjača termoelektrana u Hrvatskoj.

    2014. god.
    10.01.2014. god. - Izmjerena su rekordna zagađenja zraka od rafinerije iz Bos. Broda.
    12.01.2014. god. - Novo postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Slavonskom Brodu započelo je sa probnim radom. Pročistač impozantnih dimenzija vrijedan 11,6 milijuna eura izgrađen je u sklopu projekta vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje na području grada, a ukupan iznos tog važnog projekta blizu je 30 milijuna eura. Sufinanciran je sredstvima EU u sklopu IPA operativnog programa zaštite okoliša, državnog proračuna RH i dijelom sredstvima Grada Slavonskog Broda 21.01.2014. god. - Prije četiri godine je HDZ-ova Vlada obećala produžiti brodski kej od kazališne dvorane do iza mosta, ali je ostalo samo na obećanju. I ova SDP-ova Vlada izgleda neće napraviti planiranu obaloutvrdu.
    11.02.2014. god. - Tek će se krenuti s izradom projektne dokumentacije za auto kamp na Poloju ako Ministarstvo turizma odobri sredstva. Investicija bi bila ok 20 milijuna kn.
    15.03.2014. god. - Održano je snimanje spota Happy u Slavonskom brodu, a jedna od lokacija bila je i Splavarska ulica. Radi se o snimanju spota za veliki hit američkog pjevača Pharella Williamsa. Snimanje je obavljeno u puno gradova na svijetu. Naime, plesne koreografije dio su globalne akcije kojom će Sony Music Entertainment i Pharrell obilježiti Dan sreće (20. ožujka), koji je Generalna skupština UN-a proglasila prije dvije godine.
    12.04.2014. god. - Udruga splavara "Čika Mata Marković" održala je izvještajnu godišnju skupštinu kod splavi Liman u Splavarskoj ulici.
    09.-11.05.2014. god. - Održani su 11. po redu Mega Bikers susreti ovaj puta na cesti pred Polojem a sve zbog visokog vodostaja.
    16.05.2014. god. - Uslijed porasta vodostaja uvedene su izvanredne mjere obrane od poplave na potezu 300 - 325 rkm. Zabranjena je plovidba.
    17.05.2014. god. - Dramatična subota kada je vodostaj Save dostigao nezabilježenu visinu, fantastičnih 939 cm. Noću u 1,00 sati vodostaj je bio 853 cm. U noći 16.-17.05. proglašeno je izvanredno stanje obrane od poplave. Vrećama pijeska osigurano je cijelo Šetalište braće Radić. U ponoć 17.05. Sava je dosegla 939 cm i tek u jutro počela opadati. Bilo je vrlo kritično na nekoliko mjesta u gradu, ali je sve dobro prošlo. Splavi nisu nastradale. Na nasipu u Splavarskoj ulici do vrha su ostale slobodne dvije do tri stepenice.
    U Mjesnom odboru Josipa Rimca, gdje je nasip natopljen, opterećen visokom Savom i postoji opasnost od propušatnja većih količina vode. U nedjelju navečer (18. svibnja) iz tog dijela grada evakuirane su majke s malom djecom, stanovnici stariji od 70 godina, trudnice i nepokretne osobe. U ponedjeljak nema nastave u osnovnim i srednjim školama, a ne rade ni dječji vrtići.
    Bili su to dani kada se na splav Barb trebalo penjati.
    20.06.2014. god. - U Brod je doplovio kruzer Victor Hugo.
    21.06.2014. god. - Izplovili su splavari na putovanje Savom do Lonjskog polja, dva km uzvodno od Puske. Sudjelovalo je pet plovila i 13 putnika. U Brod su se vratili 29.06.2014.
    26.08.2014. god. - Luka Slavonski Brod osigurala je brod dužine 75 m i širine 10,5 m koji će se preurediti za potrebe riječnog putničkog graničnog prelaza na kojem će biti policija, carina i drugi sadržaji.
    30.08.2014. god. - Bio je Dan splavara i održana je bakljada uz prisustvovanje 20-tak čamaca. Bakljda je izazvala zanimanje brođana na keju kao i lokalne medije koji su objavili priloge o bakljadi i Danu splavara.
    03.09.2014. god. - Sava je počela rasti, tko zna koji puta ove godine. 03.09. u ponoć je bio vodostaj 280 cm. Idućih 24 sata narastao je za 171 cm (vodostaj 451 cm). 05.09. u 19 sati bio je već na 669 cm.
    27.09.2014. god. - Udruga splavara "Čika Mata" organizirala je proslavu 10 godina postojanja udruge. Svečanost je bila u prostorijama Kluba podvodnih aktivnosti Marsonia u Domu Đuke Matanića.
    10.10.2014. god. - Preminuo je Emil Cipar. Zadnje je radio kao novinar portala SBplus.hr. u kojem je objavio pregršt predivnih fotografija Save i Splavarske ulice.
    18.10.2014. god. - Obavljena su mjerenja profila dna Save kod Slavonskog Broda a radove je izvela tvrtka "MIG" Slavonski Brod. Glavni razlog radova je što će kod Brođanke u skoroj budućnosti biti postavljen preuređni šlep kao turistička luka za kruzere, policiju i carinu.
    18.10.2014. god. - Na Poloju održana je šesta po redu Pečenkijada u organizaciji Moto kluba Brod. Učesnici su iz bajkeri iz cijele Hrvatske, Bosne i Makedonije, ukupno 65 ekipa je peklo pečenke.
    27.12.2014. god. - Udruga splavara "Čika Mata" na Savi kod splavi Liman organizirala je ispračaj ove godine na kojem se okopilo oko 30 splavara i prijatelja.
    31.12.2014. god. - Kao i prijašnjih godina, na Staru godinu sve od 2006. god. u Savi se okupao Zvonimir Karadža.
    31.12.2014. god. - Nagnula se i djelomično potonula je Soldanova splav.

    2015. god.
    09.01.2015. god. - Brodski mediji pišu o velikom zagađenju zraka od strane Rafineriju u Bosanskom Brodu.
    09.01.2015. god. - Umro je splavar Tomislav Šimek - Tomo Bosanac kako smo ga zvali. Bolest ga je savladala u 67. god. života.
    15.01.2015. god. - Ronioci iz Osijeka počeli su radove na vađenju potonule Soldanove splavi. U siječnju je bilo djelomično pod vodom pet splavi.
    21.02.2015. god. - Otišao je Krunoslav Barbarić - Baja u svojoj 76 godini života, najpoznatiji splavar iz Splavarske ulice, odmah iza legendranog Čika Mate. Još daleke ratne 1990. god. prestao je ići na more. Nije imao potrebu jer je imao svoju Savu, splav i prijatelje. A kada je osnivana Udruga splavara prije 11 god., Baja se uključio u rad Udruge. Baja je kremiran a pepeo je rasut po Savi. Na taj način Baja je na Savi ostao zauvijek.
    25.02.2015. god. - Brodska luka na Vijušu ne radi punim kapaciteom ali povremeno da. Tako je iz luke odvežen mlin cementa težak 86 t napravljen u ĐĐ.
    27.03.2015. god. - Vodostaj je bio 660 cm.
    09.05.2015. god. - Održani su Bajkerski susreti na Poloju u organizaciji Moto kluba Brod.
    16.05.2015. god. - Udruga splavara Čika Mata organizirala je dvodnevnu plovidbu do Pričca. Učestvovalo je 6 plovila i 23 splavara.
    11.06.2015. god. - Potopljena je jedna od najveći splavi u Splavarskoj ulici, ona Tihomira Perca. Nad splavi se vodi ovršni postupak pa nitko o splavi ne brine.
    20.06.2015. god. - Udruga splavara Čika Mata organizirala je jubilarnu desetu plovidbu Savom. Odlučeno je ploviti nešto bliže, nekoliko km uzvodno od Pričca gdje lovište Radinje izlazi na Savu. Povratak je bio 28.06.2015. Učestvovalo je devet splavara sa ukupno šest plovila.
    28.06.2015. god. - Pišu brodski mediji da se možda gasi proizvodnja u rafineriji u Bosanskom Brodu. Obzirom na zagađenja zraka čijem se rješenju ne vidi ni početak, bio bi to spas za građane Slavonskog Broda.
    lipanj.2015. god. - Upecan je u okolici Migalovaca šaran težak 15 kg.
    04.07.2015. god. - Održana je Fišijada na parkiralištu kraj stadiona Marsonije. Koa i svake godine okupi se preko natjecatelja i nekoliko tisuća brođana.
    08.07.2015. god. - Stupio je na snagu Pravilnik o plutajućim objektima pa splavi niše nisu plutajuće tijela nego objekti. Za splavare je to dosta velika promjena jer se mora vaditi lokacijska dozvola a splavi su ušle u Prostorni plan Slavonskog Broda..
    srpanj 2015. god. - Ljeto je vrijeme za izmjenu probušenih buradi ispod splavi. Tako je bilo i ove godine na dosta splavi. Prevladavaju plastična burad umjesto metalnih s kojima se počelo prije nekoliko godina.
    srpanj 2015. god. - Počela je agonija Percove splavi koja je najprije potonula a kasnije se raspla i odplovila Savom.
    31.07.2015. god. - Udruga branitelja "Prijatelji Save" Nova Gradiška su ove godine organizirali osmu po redu plovidbu Savom. Ove godine su iz Doline doplovili na Poloj 31.07.2015. Odplovili su u ponedjeljak u jutro 03.08.2015. Boravak su zabilježili brodski mediji.
    02.08.2015. god. - Od izgradnje termoelektrane na Bjelišu ništa. Umješala se politika i lokalni interesi minstra Vrdoljka koji bi gradio termoelektran u Osijeku.
    03.08.2015. god. - U ponedjeljak, 3. kolovoza 2015. u prostoru Muzeja Brodskog Posavlja, medijima je prezentiran izvađeni nalazi iz Save u Slavonskom Brodu. Radi se o petnaest primjeraka keramičkih posuda iz razdoblja novoga vijeka - prema analognim oblicima datiranih u 17. stoljeće. Sredinom srpnja ove nalaze su izvadili članovi Kluba podvodnih aktivnosti "Marsonia".
    srpanj - kolovoz 2015. god. - Temperature zraka penjale su se do 39 C a temperatura vode do 27 C. Na Poloju i bazenima je kupanje bilo omiljeno rashlađivanje. Splavari su se kupali na omiljenom sprudu kod polojske krivine.
    29.08.2015. god. - Obilježen je Dan splavara popularnom bakljadom koja se u novije vrijeme prvi puta održala 2002. god. Bakljadu organizira Udruga splavara "Čika Mata". Gosti udruge su prvi puta bili članovi Braniteljske udruge "Prijatelji Save" Nova Gradiška i članovi Udruge splavara i prijatelja Dunava "Vučedolski Dunavac" Vukovar.
    29.08.2015. god. - Klub podvodnih aktivnosti "Marsonia" organizirao je na Poloju ronilački kamp u okviru Eko akcije čiščenja Save.
    29.08.2015. god. - Ove godine već treći splavar odlazi tamo na neku drugu rijeku. Napustio nas je 29.08.2015. Josip Popović, poznati brodski rukometaš, direktor ĐĐ Zavarenih sudova i splavar. Umro je u Slavonskom Brodu upravo na Dan splavara, 29.08.2015. Na Savi je pronašao svoj mir gdje je redovno dolazio. Bio je član Udruge splavara "Čika Mata" od osnivanja Udruge 2004. god.
    03. i 04.10.2015. god. - Brodski splavari bili su u Vučedolu kraj Vukovara u posjetu ondašnjim splavarima.
    17.10.2015. god. - Moto klub organizirao je sedmu pčenkijadu koja je bila izuzetno posječena.
    03.11.2015. god. - Prvi vlak s izbjeglicam iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih država Azije stigao je u novotvoreni zimski kamp na Bjelišu. Izbjeglice se registriraju i odlaze za Njemačku.
    30.11.2015. god. - U Gradskoj čitaonici u Slavonskom Brodu održana je promocija klnjige Rijeka Sava u povijesti. Knjiga je ustvari Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18-19.10.2013.
    01.12.2015. god. - U Gradskoj čitaonici održana je promocija Zbornika radova Rijeka Sava u povijesti sa ranije održanog znanstvenog skupa o Savi.
    18.12.2015. god. - Piše portal SBplus da je otvorena postupak natječaja za izgradnju obalo utvrde od tvrđšave do iza ušća Mrsunje.

    Priredio Zdravko Grčević. Objavljeno 08.01.2014. god. Nadopune: 30.03.2014.; 30.12.2014.; 06.09.2015.; 20.12.2015.

    Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod      e-mail: splavari@splavari.com.hr             Početna stranica
    Korištenje sadržaja s ove stranice je na vlastitu odgovornost. Slobodno se smiju prenositi tekstovi i fotografije uz navođenje izvora.