Sava i Splavarska ulica u Slavonskom Brodu
Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod
Život na Savi
Početna stranica

6. SPLAVARENJE, VODENICE I MALE DRVENE SPLAVI

     U ovom poglavlju bavimo se splavarenjem, vodenicama i malim splavima uz šetalište koje su služile za pranje rublja, zanatskim radovima, trgovini ribom i zahvačanju vode. Malo prošlosti života u Brodu na Savi.

Splavarenje Savom nekada
     Na Savi su od davnina plovile splavi koje su s drvenom građom polazile iz Slovenije i prolazile pokraj Zagreba te nastavljale plovidbu do Siska, Jasenovca, Broda ili Šamca gdje je prodavala drvenu građu.
Branko Vujasinović: Uloga rijeke Save u povijesnom razvoju Zagreba, Zagreb 2007.

Splavarenje drva kod Podsuseda 1930
Prolaz splavi Savom pokraj Podsuseda oko 1930. godine (Foto: Muzej grada Zagreba)

Splavarenje na Savi-tekst
Transport balvana-Brod na Savi
Brod na Savi-dolazak drvene građe
Stigli su flosevi - splavi s drvenom građom

Flosari-tekst Flosari-tekst
Zvonimir Toldi: 101 brodska priča, II dio

Sava-Brod na Savi
Drvena građa i brodovi

VODENICE - MLINOVI

U 12. stoljeću pojavili su se na našim rijekama plivajući mlinovi kakvi su već bili razvijeni u Bizantu. U 18. stoljeću na rijekama su već postojale cijele kolonije vodenica jer su naše rijeke i potoci bili iznimno pogodni za male vodene mlinove koji su zajedno predstavljali važan proizvodni potencijal pa ih nalazimo u blizini gradova. (Mira Kolar-Dimitrijević i Elizabeta Wagner - VODENICE U HRVATSKOJ, Ekonomska i ekohistorija, br. 3/2007)
1759. god. - Tada je bio prvi zabilježeni transport žita, mesa i vina od Broda uzvodno. Iz zapisa saznajemo da je bilo mlinova na Savi.
Prema popisu iz 1805. god. na Slavonskoj granici na Savi je bilo ukupno 125 mlinova.
Antipov-Brod 1780
Uočavamo vodenicu na ušću Mrsunje. Brođani su oduvijek živjeli sa svojom rijekom koja je i zagorčavala život.

Antipov: Brod na Savi 1820
Ako se ne varamo kod odprilke današnje dvorane na Vijušu je jedna vodenica

Vodenice tekst
1880. god. Tassovac i Merkadić grade veliki parni mlim u Brodu. Do izgradnje mlina na Savi je bilo 16 vodenica za mljevenje žitarica. Parni mlin je izgorio u požaru 29.11.1910. god.

Antipov Brod na Savi, vodenice i brodovi 1866
Antipov: Sava, vodenice i brodovi 1866. god.
Vodenice i most-Brod na Savi
Vodenice i most pri kraju izgradnji, 1883. ili 1884. god.
Vodenice-Brod na Savi
Vodenice Županja
Vodenice u Županji
Vodenice
Vodenice-Brod na Savi
Vodenice-Brod na Savi-tekst
Brod na Savi -Poloj 1920
Poloj, 1920. god.

Vodenice-Brod na Savi 1924
Vodenice na Savi, 1924. god.

Vodenice-Brod na Savi


Vodenice-Slavonski Brod
Fotografija nastala između 1934. i 1941. god.

Slavonski Brod-vodenica
Vodenica na Savi, 1960.

Slavonski Brod Poloj i vodenica
Poloj, Slavonski Brod, 1961. Na slici je jedna od zadnjih vodenica na području Broda.

Slavonski Brod-Sava
Vodoprivreda na ušću Mrsunje, 1962. Lijevo je mlin.

Stara Gradiška mlinovi šezdesetih
Mlinovi u St. Gradiški šezdesetih godina

Mlin na Savi kod Slavonskog Šamca prestao je raditi 1974. god.
Turistička zajednica grada Županje
Vodenice na Savi
     Mlinovi-vodenice rijetki su tradicijski privredni objekti koji funkcioniraju od 18. st. i jedan su od posljednjih zornih i edukativnih primjera uporabe snage vode na gospodarstvu. Mlinovi-vodenice su vrlo važan dio graditeljske, tehničke, etnološke i povijesne baštine. Oni su oduvijek bili veoma važni u ekonomskom i sociološkom pogledu za vlasnike mlina i za cijeli kraj.
vodeneice Županja      Prema kriteriju održavanja zgrade i prava na mljevenje ti su mlinovi oduvijek bili obrtnički. Vlasnik je za rad uzimao ušur 10 posto od donesena žita, a sam je održavao zgradu, mlinsko postrojenje i sustav za navođenje vode. Mlinovi vodenice mljeli su kukuruz, raž i pšenicu za cijelo mjesto. Mlin obično nikada nije imao samo jednog vlasnika. Najčešće je mlin imao 4, 5, čak do 8 vlasnika odnosno suvlasnika (ketuš - čovjek koji u vodenici ima svoj “red”, dan kada se melje žito). Razloge tomu valja tražiti u činjenici što je s mlinom i oko njega bilo toliko posla da je na njegovu postavljanju i održavanju moralo sudjelovati više osoba. Početkom svake zime mlin se demontirao i sklanjao iz vode na suho, da bi se u proljeće s naletom nabujalih voda zaštitio od mogućih oštećenja. Na proljeće mlinovi bi se ponovno montirali.
     Mlinom je obično upravljao mlinar majstor s jednim pomoćnikom ili više njih. Mlinovi su radili neprestance, danju i noću, bez zaustavljanja. Mljevenje je bilo prekidano samo onda kada je trebalo na mlinskim kamenima "klepanjem" ohrapaviti površinu, kako bi se kvalitetnije mljelo, zatim onda kada je nestalo kukuruza ili žita za mljevenje i za vrijeme zimskog mirovanja. Svaka obitelj je imala svog mlinara, a kukuruz su seljaci sami dopremali u mlin: manju količinu donosile su obično žene (ćulo na glavi), dok bi veće količine u vrećama dovozio gospodar kuće. Mlinar dakle nije ni skupljao žito, a ni razvozio brašno po selu.
     Međutim tridesetih godina našeg stoljeća, da ne bi izgubili mušterije, mlinari su počeli razvoziti brašno otežavajući si na taj način ionako težak život utovarujući i istovarujući teške vreće pune kukuruza, žita i brašna. Polovicom 20. st. dolaskom električne energije u gotovo svim mjestima mlinovi-vodenice se zatvaraju.
     Na području županjske Posavine postojali su veoma spori mlinovi a bili su postavljeni na tri šuplje iskopana hrastova debla. Mlin je pokretao tok rijeke koja je okretala sporo rotirajuću ležeću turbinu sa velikim loparima napravljenu od dasaka. Pojavom mlinova na strojni i motorni pogon takvi mlinovi postepeno su nestajali mada su se još dosta dugo održali.
     Nekada je mlin bio mjesto gdje se mladež rado sastajala čekajući da se žito samelje. Na mlinovima-vodenicama se razgovaralo o novostima, poslovima i obvezama, a često se zapjevalo i zaigralo kolo.
09.03.2012.
ostaci stare vodenice Slavonski narodni kalendar 1977. god.
Slavonski narodni kalendar, 1977. god.

Slavonski Brod-restoran Najlona bašča i Sava
Slavonski Brod, šetalište i Najlon bašta. U daljini ispod mosta je jedna vodenica.

Slavonski Brod-obala Save
Uništavanje korova, 1970. U daljini ispod mosta su dvije vodenice.
Problemi za vodenice su počeli s pojavom parobrodova jer nisu mogle dobiti lokaciju na rijeci gdje je najveća snaga, a da ne smetaju plovidbi. Zatim je došla konkurencija u vidu paromlinova i na motorni pogon, te konačno nestajanje vodenica. Dodatni razlog je što su vodenice imale mali kapacitet a transport žitarica do mlina i natrag bio je težak.

SPLAVI ZA PRANJE RUBLJA I ZAHVAČANJE VODE

Antipov: Brod na Savi, splav za pranje rublja
Drvena splav za pranje rublja

Splav za pranje rublja-Brod na Savi
Splav za pranje rublja-Brod na Savi 1904
Drvena splav za pranje rublja u Brodu na Savi, 1904. god.

Splav za pranje rublja i Brod
U lijevom donjem kutu je drvena splav.

Splav za pranje rublja i Brod Splav za pranje rublja i Brod
Zvonimir Toldi: 101 brodska priča, II dio

Splav za pranje rublja-Brod na Savi

Drvena splav iz novijeg vremena, oko 2000. god., slična onim s početka 20. st. ali druge namjene. Više ne služe za pranje rublja, voda se iz Save prestala piti i ne obavljaju se zanatski radovi.


SPLAVI U NOVIJE VRIJEME

     Svakako najpoznatija je Matina splav nastala od ostatka kupališta koje je prestalo raditi 1967. god. Zatim je druga poznata splav BARB Krunoslava Barbarića-Baje. Na splavi je stalno od 1990. god. a nautičku splav je preuzeo još 1978. god. Kod Velike crkve postoje splavi za vezanje brodova (pristani) za potrebe policije, carine, Lučke kapetanije i Kajak-kanu kluba "Marsonija". Malo gradsko kupalište imalo je svoju splav. Splavari iz Splavarske ulice prave svoje splavi za plovidbu i pečenje pečenki (splav "Gurman"). Treba spomenuti splav koju je napravio Slavko Levojević 2007. god. i s njom doplovio do Siska i nazad, slika dolje. Naposljetku u Splavarskoj ulici su splavi za odmor i rekreaciju, natkrivene i prilagođene za duži boravak, s kuhinjama, WC-ima, ležajima, strujom i ostalim sadržajima.
Splav Slavka Levojevića

Udruga splavara "Čika Mata - Marković" Slavonski Brod      e-mail: splavari@splavari.com.hr             Početna stranica
Korištenje sadržaja s ove stranice je na vlastitu odgovornost. Slobodno se smiju prenositi tekstovi i fotografije uz navođenje izvora.